Doboj: Ukupno 157 žrtava nasilja u porodici evidentirano za 14 mjeseci
Portparol Policijske uprave Doboj Aleksandar Vuković rekao je da su u periodu od januara prošle godine do februara tekuće u Doboju evidentirali ukupno 123 prijave nasilja u porodici.
- U 118 slučajeva prijavu su podnijele žrtve, dok su u pet slučajeva prijavu podnijela druga lica - izjavio je Vuković.
Sistemski porodični psihoterapeut Nebojša Šajinović rekao je Srni da je nasilje u porodici zakonom kažnjivo krivično djelo, ali da u praksi često izostaje sankcija, s obzirom da se o nasilju ćuti i transgeneracijski, nesvjesno usvojenim obrascem, ono se prenosi poput alkoholizma.
- O nasilju ćute i žrtva i okolina - istakao je Šajinović.
On kaže da muškarci ne prijavljuju nasilje zbog stida i osude okoline dok žene usljed straha od počinioca i ponavljanja, te stida, nepovjerenja i želje da se porodica sačuva po svaku cijenu.
On ističe da će djevojčica, u čijoj je porodici otac tukao majku a djed baku, sebi za bračnog partnera tražiti osobu koja nije sklona nasilju, ali ujedno upozorava da je potpuno različito naše javno "ja" od onog nesvjesno usvojenog privatnog "ja".
- Mi nosimo sebe gdje god da krenemo. Јako se teško mijenjamo a mijenjati se nećemo zbog partnera - kaže Šajinović, i tvrdi da nasilnik ne može da mijenja svoje ponašanje sve dok sam ne shvati da mu je potrebna promjena, dok žrtva vremenom počinje da vjeruje u ono što joj se govori i to prihvata kao istinu.
On kaže da se parovi tokom predbračnog perioda samo predstavljaju, a da u bračnoj zajednici, naročito u trenucima pritiska, pokazuju svoje pravo lice.
Kada jedan od supružnika ponudi opciju savjetovanja kod psihoterapeuta kao zadnju mjeru prije razvoda, iz svoje prakse navodi da veći dio njegovih klijenata koji ne misle da imaju problem neće se odazvati tom prijedlogu, a znatno mali broj će početi da radi na sebi.
On kaže da su traume logičan slijed porodičnog nasilja, gdje je najdominantnije fizičko i psihičko nasilje, i upozorava da žrtva zbog narušene slike o sebi, o svom odnosu sa drugima, te usljed lične bespomoćnosti drastično smanjuje kvalitet svog života.
Prema njegovim riječima, do razvoda dolazi i zbog današnjeg, po njemu, lošeg sistema vrijednosti kod mladih, koji zagovara da su bračni parovi ponaosob nedodirljivi entitet, što dovodi do toga da su bez strpljenja, poštovanja i volje da međusobnim razgovorom prevaziđu problem.
U svim tim procesima djeca su svjesna šta se dešava ali najčešće imaju zabranu da o tome i govore, što je začarani krug s obzirom da nasilje u školi može da ima veze sa porodičnim nasiljem, ali često i sa disfunkcionalnim obrascima ponašanja u porodici.
Prosvjetni radnik iz Doboja Slavica Marković kaže da je u praksi potvrđena veza o uticaju disfunkcionalne porodice na ponašanje djece u školi.
- Takva djeca, bilo da su žrtve ili nasilnici, najčešće nisu svjesna da griješe i sa njima treba razgovarati - izjavila je Markovićeva, koja je u tom procesu ukazala na važnost prosvjetnog radnika čije pravovremeno prepoznavanje problema i reagovanje može korigovati takva ponašanja.
Ona tvrdi da do disfunkcionalnog ponašanja djeteta, bilo da je žrtva ili nasilnik, dolazi usljed nedostatka ljubavi, empatije i razumijevanja prema njemu, prvenstveno od roditelja.
Markovićeva je ukazala na važnost organizovanja preventivnih radionica o vršnjačkom nasilju već sa nižim razredima u osnovnim školama kako bi se kod djeteta u ranoj fazi prepoznalo i reagovalo na njegovo disfunkcionalno ponašanje, te preduprijedilo da odrasta uvjereno da se radi o socijalno prihvatljivom ponašanju.