Godišnjica oslobođenja od fašizma u Drugom svjetskom ratu: Čuvati slobodu i mir! (VIDEO)
Uz riječi "Sloboda ili smrt", u zoru 22. aprila 1945. godine, posljednji preživjeli logoraši krenuli su u proboj logora Јasenovac. Samo 117 ih je uspjelo da se domogne slobode.
Za one koji nisu doživjeli slobodu vijenci su položeni na spomen obilježju Topola užasa u Banjaluci.
- Moramo pamtiti i njihovu žrtvu i herojstvo kako bismo došli do toga da ne postanemo žrtve, ali jako važno da kultivišemo naše pamćenje da ne dolazi ni do osvete - kaže predsjednik Udruženja logoraša Drugog svjetskog rata iz Banjaluke Dragoslav Ilić.
Zadatak struke je da spriječi istorijski revizionizam i naučno ukaže na sistemsko uništavanjae Srba, Јevreja i Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
- Genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima bio je totalan i nije bio samo u Јasenovcu, iako je Јasenovac najkarakterističkiji, najmasovniji i paradigma politike NDH - jednu trećinu pobiti, jednu trećinu protjerati, jednu trećinu pokatoličiti i pretvoriti u Hrvate - dodao je muzejski naučni saradnik iz Novog Sada Drago Njegovan.
Direktor Spomen-područja Donja Gradina Tanja Tuleković istakla je da je 22. aprila 1945. godine posljednja grupa logoraša imala samo jedan cilj, a to je da preživi bar jedan kako bi svijetu ispričao te strahote koje su doživjeli Srbi, Јevreji i Romi, te da je zadatak sivh nas, da danas, 81 godinu poslije ne govorimo samo o posljednjem danu postojanja logora, već o svakom njegovom trenutku.
Kako je funkcionisao sistem koncentracionih logora Јasenovac, zapisi o proboju logoraša, autentični predmeti kojima su ustaše ubijale Srbe, Јevreje i Rome a koji svjedoče o zlu kakvo čovječanstvo nije upamtilo, prikazano je na izložbi koju je u Beogradu organizovao Muzej žrtava genocida.
- Јasenovac - trajna opomena, je izložba koja svjedoči o četiri godine pakla na zemlji koji mi poznajemo kao jasenovački sistem logora - dodoa je autor izložbe Nikola Miloševski.
Dok u Hrvatskoj godinama svjedočimo, ne samo pokušajima relativizacije ustaškog režima i užasa koje je počinio, nego i veličanju zločinaca kao što su Ante Pavelić i njemu podređeni, Španija je donijela odluku da ustaški simbol sa spomen-groba Vjekoslava Maksa Luburića, koji je bio na čelu sistema koncentracionih logora NDH, a posebno za logor Јasenovac, mora biti uklonjen. Zasluge za donošenje takve odluke ima i Muzej žrtava genocida iz Beograda.
- Po njihovom zakonu oni su obavijestili pravnog zastupnika, odnosno sina Vjekoslava Maksa Luburića koji je rekao da ne može da ukloni taj hrvatski ustaški grb, i ona je španska vlada, evo to i ekskluzivno kažem, dala meni obećanje da će oni to učini ukoliko njihov nasljednik to ne učini - navodi direktor Muzeja žrtava genocida Bojan Arbutina.
Sličnu odluku nedavno je donijela i Narodna skupština Srpske kada je usvojila Rezoluciju o osudi i zabrani promocije i veličanja ideologije i simbola NDH i ustaške, nacističke i fašističke ideologije i simbola. Međutim, danas na 81. godišnjicu proboja logora Јasenovac, na sjednici Vijeća naroda Srpske nije postignuta saglasnost u vezi sa Rezolucijom.