latinica  ћирилица
27/04/2026 |  18:22 ⇒ 21:07 | Autor: RTRS

Izricanje zatvorskih kazni Suda BiH zbog negiranja genocida izlazi iz okvira običnih zakonodavnih procesa (FOTO/VIDEO)

Izricanje zatvorskih kazni zbog negiranja genocida i veličanja osuđenih za ratne zločine, koje Sud BiH izriče postupajući po zakonu koji je nametnuo Valentin Incko i stotine podnesenih krivičnih prijava po tom osnovu, izlaze iz okvira običnih zakonodavnih procesa .Predstavljaju ozbiljan politički problem, koji ima elemente revizije istorije. Ne samo da se na taj način krši jedno od univerzalnih ljudskih prava – slobode mišljenja, nego se pokušava nametnuti samo jedan narativ o dešavanjima u BiH tokom proteklog rata. Republika Srpska to ne može dozvoliti, zbog čega priprema i institucioalni odgovor, rečeno je na naučnoj konferenciji u Banjaluci.
Naučni skup i Banjaluci - Foto: Ustupljena fotografija
Naučni skup i BanjaluciFoto: Ustupljena fotografija

Zbog javnog čestitanja rođenadana generalu Ratku Mladiću, Vojin Pavlović osuđen je na tri i po godine zatvora. Miodrag Malić dobio je samo pola godine manje, jer je na mitingu u Banjaluci nosio Mladićevu sliku, uz podignuta tri prsta, a, za slično djelo, u još jednom slučaju podignuta je optužnica. Ukupno je za djela, koja je u krivični zakon uveo Valentin Incko u posljednjim danima mandata visokog predstavnika, podneseno više od 800 krivičnih prijava. Sve to unijelo je zabrinutost i nemir u borce Vojske Republike Srpske, koji se pitaju – ko je sljedeća meta pravosuđa BiH. Zbog toga ih se oko 300 okupilo danas ispred zgrade Vlade, kako bi od predstavnika institucija zatražili zaštitu, a od premijera Save Minića dobili su čvrsto obećanje.

- Nećemo više dozvoliti da nas ponižavaju. Niko. Za ovu državu su život dali najbolji sinovi i mnoga djeca odrastala se bez roditelja - rekao je Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske.

Krivični progon, uglavnom Srba, koji je trenutno na sceni, predstavlja klasičan pokušaj revizije istorije, kaže resorni ministar Radan Ostojić. Cilj je, kaže, da se srpskom narodu zabrani da govori o istorijskim činjenicama iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Odreći se toga, odričemo se svega što smo radili pune četiri godine, odričemo se naše krvi, naše poginule braće, odričemo se naših rana, identiteta i istorije - istakao je Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.

Zbog toga Srpska sprema institucionalni odgovor. Organizavanje konferencije prvi je korak, a uskoro bi mogla biti zakazana i posebna sjednica Narodne skupštine.

- Institucije Republike Srpske danas šalju poruku da spremamo odgovor na neustavno i nezakonito ponašanje od strane pravosuđa i pravosudnih institucija BiH - poručio je Goran Selak, ministar pravde Republike Srpske.

Savo Minić poručuje da se na ovo mora odgovoriti.

- Ovo više nije pojedinačan slučaj. Imali smo napad na instituciju predsjednika, na Vladu, sad se pravi napad na sve i jednog pojedinca koji ne može da izrazi svoje mišljenje - dodao je Minić.

A pravo na mišljenje i slobodno izražavanje stavova jedna od najvažnijih evropskih pravnih tekovina, koje su u BiH pogažene Inckovim nametanjem spornog zakona.

- Član 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima kaže - svako ima pravo na slobodu izražavanja. Sa druge strane, svako ima pravo da iznese svoj stav, svoje mišljenje - naglasio je Ljubinko Mitrović, profesor pravnih nauka.

- Ovakav pristup, nametanje dogmi koje se ne smiju preispitivati, nametanje propisanih istina, jeste retrogradni čin u 21. vijeku - rekao je istoričar Predrag Lozo.

Dodatni problem je selektivna primjena nametnutog zakona. Na gotovo identične primjere u Federaciji pravosuđe i dalje ćuti. Najbolji primjer je obilježavanje Dana 3. korpusa tzv. Armije BiH, kada je na pozivnom plakatu odštampana fotografija pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Sakiba Mahmuljina.

- Potpuno identičnu krivičnu prijavu smo podnijeli, kao i u ova tri slučaja protiv naših ljudi. Mi čarobnu formulu, ali ovo je način naše borbe - istakao je Branko Grahovac, član Predsjedništva BORS-a.

Zaključak sa konferencije je da odgovor koji Srpska priprema nije usmjeren protiv bilo kog naroda ili institucije, već je riječ o nastojanju da se obezbijedi jednak tretman za sve i zaštita osnovnih prava. Јer, kada se krivične prijave koriste kao sredstvo pritiska, a ne kao instrument pravde, onda je jasno da je riječ o političkim zloupotrebama pravosudnog sistema i pokušaju stvaranja samo jedne, službne istine o onome što se tokom rata dešavalo u BiH, što Srpska neće dozvoliti.