Kriza na Bliskom istoku uzdrmala i fanansijski sektor; Da li će rast EURIBOR-a povećati rate kredita? (VIDEO)
Posljednju deceniju determinišu manje ili veće globalne krize. I svaka je povećavala cijene. Nekada objektivno, povremeno i malverzivno. Mijenjali se tokovi i vrijednost od energije, prehrambenih i drugih proizvoda pa do kapitala.
A korisnici dugoročnih, najčešće stambenih kredita su kao na rolerkosteru. Taman što je stabilizovan enormni rast EURIBORA, koji je na početku pandemije korone iz negativne stope "skočio“ na četiri indeksna poena, eksplozije na Bliskom istoku uzrokovale su i "eksploziju“ na, globalne poremećaje osjetljivom, tržištu kapitala.
Faktori uticaja brzo i jednostavno "prešli“ su državne granice.
- Najnovije promjene EURIBORA se neće odraziti na kredite sa fiksnim kamatama, već samo na kredite koji su vezani za EURIBOR. Dakle, u trenucima kad EURIBOR raste i kamatne stope koje su vezane za EURIBOR će rasti, a kada EURIBOR pada, te kamatne stope će padati - rekao je direktor Udruženja banaka u BiH Edis Ražanica.
A trenutno rastu. I narasle su za pola procenta – sa 2 odsto na 2,5. Šestomjesečni prosjek EURIBORA, koji je u BiH najčešća osnova za korigovanje kamata na kredite sa varijabilnom stopom, za prva tri mjeseca već je porastao za 16 baznih poena. (odnosno 0,16 procenata).
Ipak korisnici kredita indeksiranog u evrima mogu „mirnije“ da spavaju, ne samo do polovine godine i novog usklađivanja kamatnih stopa. Јer BiH nije pod ingerencijama evropske centralne banke, pa time nema ni obavezu pridržavanja evropskih referentnih kamatnih stopa.
Za razliku od ranijih kriza, u Srpskoj je donosena Odluka o privremenim mjerama za ublažavanje rizika rasta kamatnih stopa.
- Naša odluka udara upravo na te kredite kako banke ne ne bi povećavale više od dva odsto kamatnu stopu koja je vezana za EURIBOR. Ta odluka će definitivno ostati i dalje na snazi iako smo polovinom ove godine planirali da je stavimo van snage jer smo očekivali trend pada šestomjesečnog EURIBORA. Ako ovako stvari ostanu, definitivno će biti prolongira za dalje - izjavio je srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.
Prema procjenama, porast, ako do znatnijeg i dođe, najviše će osjetiti korisnici koji odnedavno konzumiraju kreditna sredstva jer oni u početnim ratama plaćaju veći dio kamate, a manji glavnice. Manja pomjeranja osjetiće oni koji su korisnici kredita postali prije 10 ili 15 godina. A treći, koji su prilikom kreditnog zaduženja ipak odabrali fiksnu kamatnu stopu, zbog rasta EURIBORA s pravom, ne brinu.
Ne brine ni oko 80 odsto korisnika kreditnog portfolija Srpske. Toliko je naime, prema podacima Agencije za bankarstvo, korisnika koji su kreditno zaduženje vezali za fiksnu kamatnu stopu.
A šta da rade potencijalni klijenti koji tek planiraju da se zaduže!? Da uzmu kredit sa nepromjenjivom, u ovom trenutku višom kamatom, ili ovom nepredvidivom!? Ekonomisti prognoziraju dalji latentni rast kamatnih stopa u evro zoni – sve dok situacija sa energentima, vještačkim đubrivima i drugim proizvodima ponovo ne dospije u ravnotežu, a to je proces koji će potrajati.
- Apelujemo na sve buduće korisnike kredita da pažljivo čitaju ugovor, da pažljivo čitaju ponudu. Banka je dužna da svakog klijenta upozna sa svim elementima, a klijent svojim potpisom daje saglasnost da je upoznat sa njima i na taj način se može preventivno djelovati - dodao je Šuput.
Olakšavajuća okolnost tržišta kapitala u Srpskoj jeste i činjenica da su izvori za plasman kredita u najvećoj mjeri domaći depoziti građana i privrede.
Za hronične skeptike zvuči nevjerovatno, ali je istinito da su depoziti građana samo u prošloj godini porasli za 900 miliona maraka i za gotovo milijardu i po nadmašili ukupna kreditna zaduženja.
Ozbiljan potencijal i kreditni protfolio – koji uz sve globalne rizike, potire bojazan o finansijskoj stabilnosti.