Zločin bez kazne - mirnom šetnjom i polaganjem cvijeća obilježeno 34 godine od stradanja pripadnika ЈNA u Dobrovoljačkoj (VIDEO)
Dešavanja 2. i 3. maja 1992. godine u Sarajevu srpski član Predsjedištva BiH Željka Cvijanović okarakterisala je kao zločinački poduhvat, poručujući da se od istine i pravde ne smije odustati!
Lako jesu krvavoj Dobrovoljačkoj ime promijenili u ulicu Hamdije Kreševljakovića, ali revizija istorije kojoj pribjegavaju decenijama neće im biti lak posao. 2. i 3. maja 1992. u Sarajevu su napadnuti svi objekti ЈNA, ubijeno je najmanje 28 vojnika, uglavnom golobradih, razoružanih mladića, desetine ranjeno, zarobljavano, mučeno.
Žrtva dvodnevnog fanatičnog pira je i Aleksandar Blagojević, vozač sanitetskog vozila. Otac mu Milivoje prvi put smogao je snage da obiđe mjesto njegovog stradanja.
- Mnogo je tužno za nas roditelje posebno, koji smo imali sina jedinca. Došao sam da vidim mjesto gdje se desilo i zapalim svijeću - kaže Milivoje.
Šire laži, kaže Danilo Beribaka, pripadnik 4. bataljona Vojne policije, da smo mi neko Predsjedništvo pokušali napasti.
- Јa sam 3. maja na zarobljavanju imao klasičan pogled u smrt, pušku na potiljku repetiranu. Sreća pa je u specijalnim jedinicama policije bilo normalnih ljudi, koji su me spasili - prisjeća se Beribaka.
I sarajevski narativ da se u ta dva dana, branilo napadnuto Predsjedništvo i grad, navodno od niških specijalaca i ЈNA, strane vojne sile u već dva mjeseca suverenoj BiH, pretočen u provokativno novinarsko pitanje, dobio je jasan odgovor.
- Možete pričati kako je neko bio tu bačen sa nebesa, a ne vojska koja je tu bila 50 - 60 godina. I ta vojska nije mogla u sekundi da ispari, nego je po dogovoru trebala da se iseli iz kasarni. Iz vaših podataka, snimaka se vidi da su na ulicama uniformisani ljudi sa automatskim naoružanjem, a odbrana se zasniva na tome da su otpor pružale neorganizovane grupe građana - kaže Željko Pantelić penzionisani major pripadnik 65. zaštitnog puka i pita da li to liči na istinu.
Godinama ista slika dolaska srpske delegacije u Dobrovoljačku. Vožnja kroz opustjeli grad i pod budnim okom bezbjednosnih snaga. …
- Lakše bi vjerovatno poslije 34 godine otišli u Teheran, nego što smo došli u Sarajevo. Kao što vi možete da dođete na teritoriju Republike Srpske da se dostojanstveno poklonite žrtvama, tako i mi treba da dođemo ovdje, da zapalimo svijeće, da se pomolimo Bogu, položimo ruže. Ovdje se to baci. I to pokazuje koliko smo ovdje poželjni - poručuje Radan Ostojić ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske.
Sa žrtvama i preživjelim u oskrnavljenom predmetu Dobrovoljačka, iz kojeg su izuzeti događaji 2. maja, neustavno bh. pravosuđe poigrava se decenijama. 2012. strani tužilac DŽud Romano zatvara istragu. Šest godina kasnije tzv. bh Tužilaštvo ponovo je pokreće, ali neustvani bh Sud optužnicu potvrđuje tek četiri godine kasnije. Ali, od pravde nemamo pravo da odustanemo!
- Ono što znam i što sam naučila radeći ovaj i druge poslove jeste da ne smijemo odustati od istine, da se ne smije, ne treba i nema opravdanja da se da i milimetar onog što je naše - poručila je Željka Cvijanović srpski član Predsjedništva BiH.
Isidora Graorac predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske poručila je da ako "ne dokumentujemo i prenesemo budućim generacijama rizikujemo gori scenarij nego 90-tih."
Istina je jedna, ma koliko je bošnjačka strana nastojala revidirati i unakaziti. Izigran je sporazum da ЈNA mirno napusti prostor BiH potpisan 26. aprila 1992., a nakon što je potpisao, lično je Alija Izetbegović i naredio da se blokiraju sve kasarne i da se pripadnici ЈNA, ako ne mogu da se zarobe, pobiju.