Lukić: Diplomatski napori Srpske o statusu visokog predstavnika sve se više čuju (VIDEO)
Kristijan Šmit ponovo je u fokusu Savjeta bezbjednosti UN-a. Pravni savjetnik UN, Elinor DŽejn Brit Hamaršeld, trebalo bi da se izjasni o njegovom imenovanju, za koje od početka u dijelu međunarodne zajednice tvrde da nije legitimno, jer nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti.
To dodatno otvara raspravu o pravnom osnovu djelovanja i budućnosti OHR-a.
- Dobar pokušaj diplomatskih napora Republika Srpske da pokuša urediti evo već 30 godina neuređeno stanje. Očigledno da je ono što je zapisano u Dejtonskom mirovnom sporaztumu i Aneksu 10 i ono što se dešavalo u proteklih 30 godina, a pogotovo što se dešavalo sa visokim predstavnikom, odstupalo je jedno od drugoga. Trebalo bi da je osnova ono što piše u Aneksu 10. Međutim, uspostavljen je niotkuda Savjet za implementaciju mira koji je preuzeo značajan dio nadležnosti koji pripadaju BiH i njenim entitetima. On se odlučio tako samozvan da sebi daje nadležnosti ne samo predlaganja visokih predstavnika, već i njihovih imenovanja, iako je za sve to tražena potvrda Savjeta bezbjednosti čije se ime i prezime izričito, dakle eksplicitno pominju u Aneksu 10 - naglasio je Lukić.
On ističe da ako bi mišljenje pravnog savjetnika bilo u prilog Republike Srpske, onda bi se otvorio dvojak problem.
- Šta je radio Kristijan Šmit sve ovo vrijeme, i onoga što budući visoki predstavnici ako ih budu mogu da rade. Nisam siguran da će se pravni savjetnik i Savjet bezbjednosti složiti oko bavljenja retrospektive akata, djelovanja i posljedica Kristijana Šmita. Mislim da će to biti njihova "praktična pamet" da u to ne treba da diraju. Naravno druga "vrsta pameti" trebala bi da dira u to, jer je Šmit za vrijeme svog boravka ovdje počinio mnogo različitih prestupa, mnogo različitih povreda suverentiteta BiH, prava i nadležnosti entiteta - dodao je Lukić.
Lukić navodi da kada je kada je riječ o budućnosti same kancelarije visokog predstavnika, onda stvari stoje malo drugačije.
- O tome odlučuje Savjet bezbjednosti, koji ima 15-ak članica, od kojih su pet stalne članice, od kojih dvije ne podržavaju i ne priznaju Šmita za visokog predstavnika i traže zatvaranje kancelarije visokog predstavnika. Preostale tri to ne rade, iako se jedna od njih se izdvojila nekim svojim stavovima, a to su Sjedinjene Američke Države, dok Velika Britanija i Francuska, ne bi mijenjale svoj stav.
Pozitivno mišljenje u skladu sa stavom Republike Srpske moglo bi da bude jedan značajan korak i znak koji bi mogao da dovede do otvaranja i razmišljanja i diskusije o tome kada i kako da bude zatvorena kancelarija visokog predstavnika ali sa vremenskim okvirom. Pozitvno mišljenje bi moglo da bude svakako pozitivan korak - ističe Lukić.