Izvještaj Vlade Srpske: Ustavni sud podređen OHR-u i podriva ustavni poredak BiH
U dokumentu se ukazuje da bi Ustavni sud jedne države trebao da bude institucija sastavljena od uglednih sudija iz te države, posvećenih očuvanju njenog ustavnog poretka, ali da u BiH taj sud predstavlja nešto sasvim drugo.
U Ustavnom sudu BiH, navodi se u prilogu uz Izvještaj, odlučujuću većinu čine stranci i ta većina posvetila se podrivanju ustavnog poretka BiH.
- Posebna odredba Ustava BiH, kojom su tri od ukupno devet mjesta u Ustavnom sudu rezervisana za strane sudije, dogovorena je u Dejtonu kao privremena mjera u trajanju od samo pet godina, ali je i danas na snazi, više od 30 godina kasnije - podsjeća se u prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske.
U dokumentu se napominje da strane sudije Ustavnog suda imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava i da se nameću BiH bez ikakve obaveze pribavljanja saglasnosti bilo koje institucije BiH.
- Oduvijek je bilo neobično da odlučujući glasovi u Ustavnom sudu BiH budu u rukama stranaca koji nemaju stručna znanja o ustavnom poretku ili pravnom sistemu BiH niti čak govore bilo koji od lokalnih jezika - ističe se u prilogu uz Izvještaj.
STRANE SUDIЈE POTČINjENE OHR-u
U dokumentu se podsjeća da je prvobitni razlog za privremeno rezervisanje mjesta u Ustavnom sudu za strane sudije bio da se obezbijede tri neutralna člana koja bi bila izvan etničke politike u BiH, ali da u praksi troje stranih sudija uglavnom imaju ulogu da obezbijede da odluke Suda budu u skladu sa stavovima OHR-a i pojedinih stranih ambasada.
- Umjesto da donose odluke na osnovu nezavisnog ličnog suda, strane sudije su u potpunosti potčinjene OHR-u i podređuju slovo Ustava političkim ciljevima OHR-a. Јedan bivši strani sudija ovog suda priznao je da je tekst Ustava "izvor inspiracije, a ne odlučujući faktor` za donošenje odluka. Drugi bivši strani sudija čak je i priznao da postoji `prećutan dogovor između Ustavnog suda i visokog predstavnika da ovaj sud uvijek potvrđuje meritum njegovih zakona" - ukazuje se u prilogu uz Izvještaj.
U dokumentu se napominje da je u svojoj studiji iz 2019. godine o ulozi stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, doktor Aleks Švarc utvrdio da je preispitivanje zakona koje je nametnuo OHR bilo toliko popustljivo da su sudije pribjegavale "upitnom pravnom rezonovanju" da bi te zakone potvrdile.
- Zapravo, nazvati izvitoperenim i izvještačenim obrazloženje kakvo vidimo u čisto političkim odlukama Ustavnog suda "upitnim" bilo bi, u najmanju ruku, preblago - ocjenjuje se u dokumentu.
OHR je, kako se navodi u prilogu uz Izvještaj, na više načina obezbijedio potčinjenost Ustavnog suda BiH, a primjer za to je da je jedan visoki predstavnik jednostrano razriješio dužnosti dvojicu sudija koje je imenovala Republika Srpska, uputivši time nedvosmislenu poruku ostalim sudijama.
DEKRET OHR-a IZ 2006. NAЈOTVORENIЈE MIЈEŠANjE U RAD USTAVNOG SUDA
U dokumentu se naglašava da je aktuelni nelegitimni samozvanac Kristijan Šmit nametnuo zakon kojim se "neizvršavanje odluka visokog predstavnika" propisuje kao krivično djelo, čime se svaki sudija koji se usprotivi njegovim protivpravnim odlukama izlaže riziku od zatvorske kazne.
Međutim, najotvorenije miješanje OHR-a u rad Ustavnog suda BiH predstavlja dekret iz 2006. godine, koji je i dalje na snazi, a kojim je poništena jedna odluka Suda i zabranjen svaki postupak pred Ustavnim ili bilo kojim drugim sudom koji "na bilo koji način dovodi u pitanje jednu ili više odluka visokog predstavnika".
U prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske se ocjenjuje da je Ustavni sud BiH krotko prihvatio ovaj protivpravni dekret OHR-a, čime je praktično pristao na podređenost.
- Opšte je prisutna percepcija da strane sudije pribjegavaju neprimjerenim radnjama, kroz komunikaciju sa zvaničnicima OHR-a i pojedinih ambasada. Takođe, formirale su trajan blok sa dvojicom bošnjačkih sudija, prirodnim saveznicima koji dijele opredijeljenost za protivustavnu centralizaciju BiH u skladu sa političkom agendom OHR-a - navodi se u dokumentu.
Konstatuje se da taj blok stranih i bošnjačkih sudija često preglasava većinu predstavnika građana BiH u Sudu, te da je većina u Ustavnom sudu BiH pod dominacijom stranaca iznevjerila osnovnu obavezu Suda da obezbijedi poštovanje demokratskih ustavnih procedura u BiH prilikom donošenja zakona.
Ustavom BiH uspostavljen je demokratski sistem u kojem "sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od oba doma Parlamentarne skupštine BiH".
- Shodno tome, kada je pred Ustavnim sudom osporeno nametanje zakona od visokog predstavnika, Ustavni sud BiH je bez poteškoća trebalo da utvrdi da je "zakon" koji nije usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH nevažeći. Umjesto toga, bez ikakvog racionalnog obrazloženja, sudijska većina kaže da "ovlašćenja" visokog predstavnika "nisu podložna kontroli Ustavnog suda" - ističe se u prilogu.
U dokumentu se napominje da se u studiji sarajevskog centra "Analitika" konstatuje da "sud nije ispitivao pravnu osnovu koju je visoki predstavnik BiH naveo kao utemeljenje svojih postupaka, već ih je nekritički prihvatio".
VEĆINA U USTAVNOM SUDU ODOBRAVA PROTIVUSTAVNU CENTRALIZACIЈU BiH
Većina u Ustavnom sudu BiH, pod dominacijom stranaca, piše u prilogu Izvještaja, dosljedno odobrava očigledno protivustavnu centralizaciju BiH koju sprovodi OHR.
- Na primjer, u odluci donesenoj glasovima pet prema četiri, Ustavni sud BiH je potvrdio osnivanje Suda BiH, invencije visokog predstavnika, uprkos očiglednom kršenju Ustavom propisane podjele nadležnosti između institucija BiH i entiteta - navodi se u dokumentu.
U prilogu Izvjetšaja podsjeća se da se u Ustavu BiH navodi da nadležnosti i ovlaštenja koja nisu izričito data institucijama BiH pripadaju entitetima, a da se sudijska većina nije potrudila ni toliko da iznese, na primjer, tvrdnju da je institucijama na nivou BiH Ustavom izričito data nadležnost da osnivaju sudove, nego je jednostavno priznala da Sud BiH nije "predviđen Ustavom BiH".
Da bi, ipak, opravdala osnivanje Suda BiH sudijska većina zanemaruje nedvosmislenu odredbu Ustava da se nivou BiH nadležnosti "izričito daju", te iznosi konstrukciju da nivo BiH ima implicitnu nadležnost da osnuje taj sud.
- Ovakav zaključak se, u suštini, zasniva na ličnim stavovima stranih i bošnjačkih sudija da je Ustav BiH trebalo da predvidi osnivanje Suda BiH, iako to nije učinio - i teško je zamisliti jasniji primjer neustavnog preuzimanja uloge zakonodavca od suda - ističe se u prilogu uz Izvještaj.
U dokumentu piše da većina u Ustavnom sudu nastavlja da doprinosi protivustavnoj centralizaciji BiH i u predmetima novijeg datuma, te je tako, na primjer, 27. marta Sud utvrdio da su odredbe Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske, koje se odnose na digitalno potpisivanje i izdavanje kvalifikovanih digitalnih sertifikata i personalizaciju dokumenata, kao i na zaštitu infrastrukture, "neustavne jer nisu u skladu sa zakonima BiH".
- Međutim, činjenica je da Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske ne zadire ni u jednu funkciju ili nadležnost koja je Ustavom izričito /ili čak implicitno/ povjerena institucijama BiH. Upravo su zakoni BiH, a ne zakon Republike Srpske, u suprotnosti sa Ustavom BiH - navodi se u dokumentu.
NEOPHODNA REFORMA USTAVNOG SUDA
U prilogu uz 35. izvještaj ukazuje se da je EU, svjesna da je prisustvo stranih sudija u Ustavnom sudu nespojivo sa suverenitetom BiH, uvrstila njihovu zamjenu među 14 ključnih prioriteta za evropske integracije BiH.
Iz Vlade Srpske ističu da Ustav omogućava da strane sudije budu zamijenjene državljanima BiH posredstvom običnog zakona, ali bošnjačke političke stranke, znajući da su im strane sudije čvrsti saveznici, blokiraju ovu neophodnu reformu.
- U krajnjoj liniji, poštovanje odluka svake institucije pravosuđa počiva isključivo na njenom integritetu, profesionalnosti i kredibilitetu, a strane sudije u Ustavnom sudu BiH svjesno su žrtvovale sve te vrijednosti u nastojanju da udovolje OHR-u i očuvaju svoje pozicije - navodi se u prilogu uz Izvještaj.
Stoga, piše u dokumentu, odluke Ustavnog suda ne zaslužuju nikakvo poštovanje, a ova ključna institucija u BiH predstavlja sraman pokazatelj disfunkcionalnosti u zemlji - disfunkcionalnosti koja je stvorena i kontinuirano se podstiče nekontrolisanim uplitanjem OHR-a, kao i djelovanjem bošnjačke političke elite koja više teži slabljenju i konačnom ukidanju ustavnih mehanizama zaštite za Hrvate i Srbe nego izgradnji uspješne i funkcionalne države.
Članovi međunarodne zajednice, poručuju iz Vlade Republike Srpske, treba da podrže reformu Ustavnog suda BiH tako da u njemu konačno sjede samo državljani BiH.
- Takva reforma pomogla bi da se obezbijedi istinski nezavisan Ustavni sud, te ojačaju njegov legitimitet i suverenitet BiH. Istovremeno, donijela bi nadu da će Ustavni sud napokon obezbijediti poštovanje demokratskih ustavnih procedura u BiH pri donošenju zakona, kao i zaštitu federalne ustavne strukture BiH - poručuje se u prilogu uz Izvještaju Vlade Srpske Savjetu bezbjednosti UN.