"Autokratska vlast neizabranog stranca nad BiH"
Iz Vlade Srpske ističu da je Šmitova tvrdnja da obavlja funkciju visokog predstavnika, prema opštem shvatanju, neutemeljena.
- Za razliku od svih visokih predstavnika koji su mu prethodili, njegovo imenovanje nije odobrio Savjet bezbjednosti UN kako to nalaže Dejtonski sporazum. Umjesto toga, Šmit tvrdi da ga je imenovao neformalan skup zemalja koje sebe nazivaju Upravnim odborom Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ - navodi se u dokumentu.
Ukazuje se da Dejtonski sporazum, koji predstavlja jedini pravni osnov za postojanje visokog predstavnika, ni PIK-u ni njegovom Upravnom odboru ne daje nikakvo ovlaštenje da visokog predstavnika uopšte imenuje.
- Naprotiv, sporazum čak ni ne pominje niti predviđa PIK koji je, kako je potvrdio Evropski sud za ljudska prava, tek "neformalna grupa država". PIK nema statut, nema poslovnik o radu, nema pravni subjektivitet niti bilo kakva ovlaštenja - navodi se u prilogu uz Izvještaj.
ŠMIT SIMPATIZER ONIH KOЈI SU POČINILO GENOCID NAD SRBIMA U DRUGOM SVЈETSKOM RATU
Ocjenjuje se da bi izbor jednog Nijemca za visokog predstavnika bio velika uvreda za građane BiH, imajući u vidu da su Njemačka i njeni saveznici tokom Drugog svjetskog rata počinili genocid nad Srbima, Јevrejima i Romima u BiH.
- Međutim, izbor Kristijana Šmita s obzirom na simpatizerstvo koje ispoljava, bio je skandalozan. Šmit se našao na udaru kritika čak i u njemačkoj štampi zbog svog odnosa prema žrtvama nacizma. On je vjerni član "Kruga saboraca brdskih snaga" /Kameradenkreises der Gebirgstruppe/, organizacije koja često odaje počast nacističkim "herojima" iz Drugog svjetskog rata - navodi se u dokumentu.
Iz Vlade podsjećaju da je Šmit 2007. godine zajedno sa nacističkim ratnim zločincem Јozefom Šojngraberom i drugim veteranima nacističkog Vermahta prisustvovao događaju posvećenom poginulim pripadnicima brdskih trupa, uključujući i jedinice koje su počinile masakre u Јugoslaviji tokom Drugog svjetskog rata.
Navodi se da je Šmit, kao parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu odbrane, tokom 2000-tih godina ulagao velike napore da rehabilituje Vernera Meldersa, nacističkog pilota borbenog aviona koji je imao bliske veze sa Hermanom Geringom i koji je odlikovan kao "heroj nacionalsocijalizma".
- Da čovjek poput Šmita, sa takvim uvredljivim stavovima i vezama, uopšte bude razmatran za bilo koju diplomatsku poziciju, samo po sebi je zapanjujuće, a odabrati ga za misiju u zemlji koju su toliko opustošile upravo one njemačke trupe koje on veliča, potpuna je sramota - ističu iz Vlade Srpske.
To što je administracija tadašnjeg američkog predsjednika DŽozefa Bajdena dopustila da njemački kancelar Angela Merkel izabere takvu krajnje spornu ličnost za bilo koju funkciju u BiH, predstavlja, kako je navedeno, diplomatski propust najvišeg reda.
NEIZABRANI STRANAC GRUBO GAZI USTAVNE ODREDBE I KRŠI MEĐUNARODNO PRAVO
Ukazano je da Dejtonski sporazum, koji predstavlja jedini izvor zakonitog mandata visokog predstavnika, ograničava njegove funkcije na aktivnosti kao što su izvještavanje o sprovođenju sporazuma, koordinacija međunarodnih napora u BiH i djelovanje u svojstvu posrednika.
Nijedna odredba Dejtonskog sporazuma, niti bilo koji drugi izvor prava, ne sadrži ni najmanju naznaku da visoki predstavnik ima bilo kakvo ovlaštenje da nameće zakone. Dejtonski sporazum, posredstvom Ustava BiH, izričito nalaže da svi zakoni u BiH budu usvojeni u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ustav, kako se dodaje, visokom predstavniku ne daje nikakvu ulogu u zakonodavnom postupku, te propisuje da je BiH demokratska zemlja koja funkcioniše na principu vladavine prava i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
- Neizabrani stranac, koji svojim odlukama nameće zakone, grubo gazi ove ustavne odredbe i flagrantno krši međunarodno pravo koje garantuje pravo građana na demokratsku vlast - navodi se u dokumentu.
Iz Vlade Srpske podsjećaju da su ipak, uz podršku pojedinih moćnih stranih prijestonica, visoki predstavnici prisvojili ovlaštenje da nameću zakone građanima BiH, isključivo zato što niko nije mogao ili nije htio da ih u tome zaustavi, a čime su ozbiljno urušili ustavni poredak u BiH.
Dok je Dejtonski sporazum pažljivo razradio mehanizme zaštite kojima se obezbjeđuje da nijedna od tri glavne zajednice u BiH /Bošnjaci - muslimani, Hrvati rimokatolici i Srbi pravoslavni hrišćani/ ne dođe pod političku dominaciju bilo kog drugog naroda, pojedini visoki predstavnici nepromišljeno su koristili samoprisvojena autokratska ovlaštenja da poremete tu osjetljivu ravnotežu i centralizuju kontrolu nad BiH preko institucija u Sarajevu koje su Bošnjaci uzeli u svoje ruke.
- Šmit se posebno ističe nerazboritom i represivnom upotrebom tih autokratskih ovlaštenja. Donio je na desetine `zakona` jednostavnim objavljivanjem na internet stranici OHR-a, čime izaziva političke krize u BiH jednu za drugom. Uporno pokazuje potpuno nepoštovanje prema demokratski izabranim zvaničnicima u BiH, posebno onima iz Republike Srpske - navodi se i prilogu uz Izvještaj Vlade Srpske.
Podsjeća se da je Šmit prošle godine pokušao da onemogući djelovanje najznačajnije političke stranke u vladajućoj koaliciji u Republici Srpskoj tako što joj je administrativnom odlukom uskratio pristup javnim sredstvima, uključujući i ona koja joj pripadaju po zakonu donesenom u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Međutim, njegov najskandalozniji dekret predstavlja krivičnopravna inkriminacija koju je sam izmislio u julu 2023. godine, a kojom su zaprijećene kazne zatvora svima koji ne postupaju prema njegovim odlukama kao da su donesene u zakonodavnoj proceduri, kako to Ustav nalaže.
- Neskriveni cilj tog ukaza bio je da se putem ispolitizovanog pravosuđa u BiH ukloni sa funkcije tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, što je i ostvareno, zahvaljujući pravosuđu pod kontrolom bošnjačkih struktura - ukazuje se u prilogu Izvještaja.
Šmit je, podsjeća se, čak više puta zaprijetio da će u potpunosti zaobići pravosuđe BiH i nametnuti vansudske sankcije, uključujući hitno razrješenje i zabranu obavljanja javnih funkcija pojedinim licima.
Dodaje se da je on svoje djelovanje učinio potpuno imunim na bilo kakav oblik odgovornosti pred bilo kojim domaćim ili međunarodnim tijelom.
Osim toga, i danas drži na snazi odluku kojom je zabranjen svaki postupak pred Ustavnim ili ma kojim drugim sudom kojim se "na bilo koji način osporava bilo koja odluka visokog predstavnika".
DESTRUKTIVNO DЈELOVANjE
Šmitov mandat, navode iz Vlade, obilježen je i otvorenim nepoštovanjem etičkih normi. Prema Standardima ponašanja u međunarodnoj civilnoj službi, koje je Generalna skupština UN usvojila 2013. godine, međunarodni službenici ne smiju da se miješaju u politiku ili poslove vlada.
Standardi, dalje, propisuju da svako djelovanje, direktno ili indirektno, usmjereno na podrivanje ili rušenje vlade, predstavlja teško kršenje službene dužnosti.
Šmit očigledno ne pridaje značaj takvim standardima, bilo UN ili neke druge organizacije.
- Sramota je za međunarodnu diplomatsku zajednicu to što se njegovom nezakonitom, neetičnom i destruktivnom djelovanju u BiH nije stalo ukraj, jednom za svagda - ističe se u prilogu uz Izvještaj Vlade Republike Srpske.
Upozorava se da je Šmitovo nezakonito uklanjanje predsjednika Srpske Milorada Dodika sa funkcije samo dodatno učvrstilo riješenost Republike Srpske da BiH moraju upravljati njene demokratske institucije u skladu sa Dejtonskim sporazumom, a ne neizabrani strani birokrata koji prisvaja autokratsku moć.
- Da bi BiH bila uspješna i imala stabilnu budućnost, njome moraju upravljati njeni građani. Republika Srpska poziva sve koji cijene demokratiju i vladavinu prava da zahtijevaju okončanje strane kolonijalne uprave u BiH i da insistiraju na tome da BiH upravljaju izabrani predstavnici u skladu sa Ustavom zemlje - zaključuje se prilogu uz Izvještaj Savjetu bezbjednosti UN.