Hoće li Šmitov odlazak označiti i kraj ere bezakonja u BiH? (VIDEO)
Doći kao turista i na adresi Emerika Bluma 1 preuzeti zakonodavnu i izvršnu vlast. S jasnom namjerom je Kristijan Šmit u avgustu 2021. stigao u BiH, pa se svako malo identifikovao sa političkom maksimom "država – to sam ja". Nizao je samoinicijativne odluke, pa u čitavih 25 donesenih tokom pet godina turističkog boravka i onu da se kazni svako ko ga ne poštuje. Izmjenama Krivičnog zakona BiH predvidio je zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina za one koji mu se ne pokore.
- Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijsku prednost nad Ustavom BiH. Takođe, povrijeđen je princip i povreda načela dioba vlasti, jer je visoki predstavnik organ koji nije ustavom uzurpirao zakonodavnu funkciju, dalje Povreda načela zakonitosti i pravne sigurnosti, on nije ovlašćen za potpisivanje krivičnih djela - naglasio je Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
I niz je argumenata koji su u apelaciji naveli poslanici SNSD-a u Narodnoj skupštini, a koje u krnjem Ustavnom sudu BiH, čini se, svjesno zanemaruju. Kao i sve ono što dolazi iz Republike Srpske, protiv koje su odluke neizabranog stranca mahom i bile uperene. A i platila je cijenu, gubeći legitimno izabrane predstavnike.
- Ne postoji primjer da jedan čovjek ima mogućnost usvajanja zakona i na osnovu tih zakona se sudi predsjedniku Republike Srpske, a namjera Šmitova je bila potpuno jasna – eliminacija Milorada Dodika iz političkog života. Dok se sve to dešavalo, Ustavni sud koji bi trebao da štiti ustave i zakone u BiH je ćutao - rekao je Miroslav Vujičić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
- Paradoksalno da imate Ustavni sud koji treba da štiti Ustav, on je bio ovdje protiv, koji je donosio štetu i nastavio da djeluje u smislu politike koju je provodio taj okupator - naglasila je Anja Ljubojević, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.
Okupacija se provodila nad nizom zakona, odluka, zaključaka. One usvojene u Narodnoj skupštini, a koje mu nisu bile po volji stavljao je van snage. Da potpuno uništi SNSD, a s njom i Ujedinjenu Srpsku, trudio se obustavom svih isplata budžetskih sredstava u svrhu njihovog finansiranja. Izbornim zakonom bavio se više puta. Tako je sadašnjim članovima CIK-a omogućio da ne podliježu uslovu za starosnu penziju. Tehničkim izmjenama otvorio put uvođenju novih izbornih tehnologija, a vremenom se suočio i sa ozbiljnim optužbama da je učestvovao u izboru firme koja će taj posao i dobiti. Da bi sve to i ostvario morao je izmijeniti Zakon o finansiranju institucija na nivou BiH. Sračunao je CIK da im je za tu namjenu potrebno više od 112 miliona, pa im je toliko novca njegovom odlukom prebačeno od profita Centralne banke. Sa istog računa, od dijela koji pripada Republici Srpskoj oduzeo je i 120 miliona za rješavanje spora sa "Vijaduktom".
- Pitanje koje svakako ostaje aktuelno i kojim ćemo da se bavimo kome je Kristijan Šmit uplatio stotine miliona konvertibilnih maraka na nepoznati, nepostojeći račun, s kim je bio u dilu, da li to ide njemu ili evo pitaćemo i državu Njemačku da li oni znaju kuda ide taj tok novca. I svakako pitanje koje će biti itekako aktuelno i koje ćemo posebno da obrađujemo jeste enormna nabavka novih tehnologija za Centralnu izbornu komisiju. Nigdje na bijelom svijetu 17 miliona ne može biti manje od šest, to može samo u Centralnoj izbornoj komisiji koja je Šmitova izborna komisija - ŠIK - naglasila je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
I sve može u BiH. Pa i da neizabrani stranac u izbornoj noći suspenduje Ustav Federacije na jedan dan i tako uvede federalnu "Trojku" u vlast. Tokom petogodišnje vladavine bez legitimiteta, odlukama je pomagao funkcionisanje Memorijalnog centra "Srebrenica-Potočari" i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH. Pamte se i njegove odluke koje se naslanjaju na njegove prethodnike, a odnose se na izmjene i i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. I sve to, kategorični su u SNSD-u, Ustavni sud bi odmah trebalo da stavi van snage.
- Da ukine sve odluke koje su donesene od strane Kristijana Šmita, ali i Valentina Incka kao ranijeg visokog predstavnika i da se vratimo upravo u one osnovne postulate, načela vladavine prava, a to jeste poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i njegovog Aneksa 4 Ustava BiH - naglasio je Milorad Kojić, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Dok su takvi potezi na čekanju, u SNSD-u kategorični – Šmit odlazi poražen. Možda je i dobio koju bitku, ali je ciljajući Republiku Srpsku, najviše naštetio BiH i fatalno – međunarodnoj superviziji, kaže portparol stranke Radovan Kovačević. Ističe da je Srpska dobila rat ne zato što se riješila Šmita, već zato što su prevladale njene i politike Milorada Dodika iza koga stoji narod.