Dodik: Ako Šmit nametne zakon o takozvanoj državnoj imovini, proglasićemo nezavisnost; Minić: Poništiti sve Šmitove odluke (VIDEO)
Dok se Šmit sprema da i formalno napusti BiH što bi, kako je sam najavio, moglo biti već narednog mjeseca, u javnosti su počele spekulacije o tome koliko još štete može napraviti prije toga. Ako bi, po instrukcijama Ćamila Durakovića, odlučio da nametne tzv. Zakon o raspodjeli državne imovine, ta šteta se više ne bi mogla popraviti, kategoričan je predsjednik SNSD-a, Milorad Dodik.
- Ako to uradi, isti sat, istu noć, ćemo donijeti odluku o nezavisnosti Republike Srpske. I nećemo dozvoliti da se više iko bavi nama na taj način - naglasio je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
Da najave o eventualnom pokušaju nametanja spornog zakona nisu baš bez osnova, upozorio je i predsjednik Vlade Savo Minić. Postoje, kaže, određene informacije da priprema upravo takav scenario.
- On njega poziva, zato što je dogovor bio, i tom sam sve i jednom ambasadoru rekao, da on odlazeći nametne zakon o državnoj imovini i onda kako god da završimo izbore u oktobru, mi nećemo moći formirati vlast jer će prethodno pitanje biti – jeste li vi za primjenu zakona o državnoj imovini, za koji mi još ne znamo šta je - naglasio je Minić.
U zemlji kakva je BiH ništa nije nemoguće, pa ni to da Šmit na odlasku zakuca posljednji ekser u kovčeg BiH, smatraju analitičari. Ističu, da je to malo vjerovatno nakon današnjih izlaganja na sjednici Savjeta bezbjednosti, koja mu nisu išla na ruku. Posebno govor američke predstavnice, koja je poručila da se međunarodnom intervencionizmu u BiH bliži kraj i da je odgovornost potrebno prenijeti na domaće lidere.
- Šta su to poruke koje je poslala predstavnica SAD? Unutrašnja rješenja, povjerenje svih u BiH. Šta to znači? Da Kristijan Šmit nije imao povjerenje svih u BiH. I oni su jasno rekli – nova faza u BiH - rekao je Milan Tegeltija, pravnik i bivši predsjednik VSTS-a.
Nina Sajić, profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, poručila je da su oni vrlo pragmatični.
- Oni su spremni da već u junu krenu prema samom zatvaranju OHR-a, jer taj sljedeći nasljednik bi trebao da bude i posljednji - istakla je Sajićeva.
Dok traju spekulacije o tome ko će biti taj naredni, posljednji visoki predstavnik, srpski član Predsjedništva, Željka Cvijanović, upitala je zašto bi uopšte iko bio biran, kada je, kaže, sistem OHR-ovog djelovanja nedemokratski i apsolutno prevaziđen.
- Dovoljno je što postoji broj dva koji, za razliku od Kristijana Šmita, nije najavio povlačenje, i koji može voditi poslove na zatvaranju jedne tako monstruozne kreacije, koja je od zamišljene pristojne međunarodne supervizije, postala diktatorska uprava bez uporišta u međunarodnom ili domaćem pravu - rekla je Željka Cvijanović, srpski član Predsjedništva BiH.
Izvjesno je ipak da će se ići u izbor novog, legalnog visokog predstavnika. O procedurama još niko ne priča, ali ako one ponovo budu prekršene, ko god da dođe, Republike Srpske ga neće priznati, kažu njeni zvaničnici. To znači da novi visoki predstavnik mora biti izabran na osnovu dogovora potpisnica Dejtonskog sporazuma i potvrđen u Savjetu bezbjednosti. Samo imenovanje od strane PIK-a neće biti dovoljno, jer bi to bilo mijenjanje jedne nezakonitosti drugom, na šta Srpska neće pristati, zaključuju njeni zvaničnici.