Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama nije dovoljno prepoznato
- Moramo preduzeti ozbiljnije, odlučnije korake da vidimo kako i gdje treba promijeniti zakonsku regulativu. Treba je unaprijediti kako bi svi subjekti zaštite znali tačno po kojem hodogramu treba da postupaju u slučajevima digitalnog nasilja i da žrtva zna da je sigurna, da zna kako će to biti riješeno - rekla je Kurtinovićeva.
Ona je na okruglom stolu "Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama" ukazala da postoji ogroman prostor da se ova oblast unapređuje i dodala da se sa razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija i vještačke inteligencije pojavljuje sve više zloupotreba.
Kurtinovićeva je rekla da je internet, osim dobrih, ima i negativne strane jer ta oblast još uvijek nije potpuno zakonski uređena i javlja nova vrsta nasilja.
Ona je navela da Ministarstvo porodice, sa Ministarstvom pravde Republike Srpske i Populacionim fondom UN, organizuje multisektorske konsultacije u devet regija Srpske kako bi od svih subjekata zaštite čuli kako reaguju i prepoznaju u slučajevima digitalnog nasilja.
- Poenta svih multisektorskih konsultacija jeste da vidimo da li subjekti zaštite prepoznaju ovo nasilje i da li znaju na pravi način da odreaguju - istakla je Kurtinovićeva.
Ona je navela da će se nakon okruglih stolova prisupiti izradi priručnika za postupanje u slučajevima digitalnog nasilja, kako za žrtvu, tako i za sve subjekte zaštite.
Stručni pravni savjetnik u Ministarstvu pravde Srpske Tamara Marić rekla je Srni da digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama još nije u dovoljnoj mjeri prepoznato kod žrtava - žena i djevojčica.
- Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama ili nasilje potpomognuto digitalnim tehnologijama je nova dimenzija nasilja i predstavlja produžetak svih ostalih oblika nasilja koji su do sad žene i djevojčice trpjele - rekla je Marićeva.
Ona je istakla da statistike pokazuju da su žene i djevojčice u više od 90 odsto slučajeva najčešće žrtve digitalnog nasilja.
- Digitalno nasilje predstavlja vrlo ozbiljan oblik kršenja ljudskih prava i kao takav je prepoznat u brojnim međunarodnim konvencijama i u domaćem zakonodavnom okviru i svakako ono predstavlja novu dimenziju rodno zasnovanog nasilja - navela je Marićeva.
Ona kaže da su se upravo zbog u Ministarstvu pravde i Ministarstvu porodice odlučili na multisektorske konsultacije kako bi upoznali subjekte zaštite sa elementima, specifičnostima i zakonskim okvirom ovih oblika nasilja.
- Sve to da se pokuša dobiti informacija na koji način i u kojoj mjeri je ono prepoznato na terenu, da li su žene i djevojčice svjesne da u određenim situacijama trpe nasilje putem digitalnih tehnologija u nekim svakodnevnim situacijama - rekla je Marićeva.
Ona je navela da statistika pokazuje da je veliki broj djevojčica žrtva digitalnog nasilja i da toga nisu svjesne i da to svakodnevno ne prepoznaju.
Upravo zbog toga, kaže Marićeva, i jeste fokus multisektorskih konstultacija i sa predstavnicima osnovnih i srednjih škola da se upoznaju o oblicima nasilja i da znaju da ih pravilno prepoznaju, prijave i da edukuju djevojčice i dječake, jer, kako je dodala, nasilje u bilo kojem obliku nije prihvatljivo i treba prijaviti nadležnim organima.
Okrugli sto "Digitalno nasilje nad ženama i djevojčicama" organizovan je za predstavnike svih subjekata zaštite, uključujući predstavnike Ministarstva unutrašnjih poslova, sudova i tužilaštava, Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, odnosno Centara za mentalno zdravlje, pedagoge i psihologe u srednjim i osnovnim školama, kao i nevladinih organizacija koje se bave ovom oblašću.