Na čekanju zahtjev poslanika iz Srpske - kupuju li sudije krnjeg Ustavnog suda vrijeme do izbora? (VIDEO)
Јedan od apelanata, šef Kluba poslanika SNSD-a u Parlamentu Srpske Srđan Mazalica, kaže za RTRS da ne može da zamisli situaciju da sudije odbiju zahtjev. Očekuje potvrdu da Šmit nije imao ustavno pravo da kao neizabrani stranac interveniše u domaće zakonodavstvo.
Kao mogući razlog odugovlačenja, ne isključuju namjeru sudija da prođu rokovi i tako onemoguće kandidaturu lidera SNSD-a Milorada Dodika, koga je bh. pravosuđe upravo na osnovu nametnutih odredaba Krivičnog zakona procesuiralo i presuduilo.
Ulazimo u šesti mjesec od podnošenja apelacije za ocjenu ustavnosti nametnutog člana 203 a Krivičnog zakona BiH i samostalnog člana 4 istog zakona, ali krnji Ustavni sud odbija da je stavi na dnevni red. Ako se budu držali prava i pravde, odluka bi trebalo da potvrdi da niko osim Parlamentarne skupštine BiH ne može da donosi zakone pa bio on i Kristijan Šmit.
- Јa u ovom trenutku ne mogu uopšte tvrditi niti procijeniti kada će to biti. Naravno, prejudicirati kakva će odluka biti neću, niti mogu - rekao je predsjednik krnjeg Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.
Iste sudije daleko brže su odgovorile, recimo, na zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke Predstavničkog doma PS o glavnom pregovarau sa EU, sada čekaju odlazak Šmita, taktiziraju zbog izbora.
- Ovo odugovlačenje sa donošenje odluke tumačim na način da oni što kasnije donesu odluku, da ne postoji dovoljno vremena da se uradi revizija presude Miloradu Dodiku koja bi mu omogućila da se kandiduje na izborima za predsjednika Republike - kaže Mazalica.
Krnji Ustavni sud pred sobom ima i zaključak Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma koji su sami tražili, da visoki predstavnici shodno Ustavu BiH nemaju pravo da donose niti nameće zakone već jedino Parlamentarna skupština. Ne vrijedi, poslanici u klin, sudije u ploču.
- Kada je u pitanju visoki predstavnik, Ustavni sud je rekao da ne može preispitivati nadležnosti visokog predstavnika koje su date sUtavom ili "bonskim ovlašćenjima" - rekla je sudija krnjeg Ustavnog suda BiH, Larisa Velić.
Dakle, Velićeva već je odgovorila na apelaciju poslanika Narodne skupštine. Šmit, odnosno kako ona kaže, "visoki predstavnik", je nedodirljiv, njegova diktatorska ovlaštenja neupitna shodno tome može da interveniše u zakone, radi što hoće. Na radost bošnjačke politike koja u simbiozi s tim sudom i Šmitiom, pokušava da stvori unitarnu Bosnu.
- Bošnjački političari su se oslanjali ranije na /bivšeg američkog ambasadora Majkla/ Marfija, poslije njegovog odlaska na Kristijana Šmita i na svaki način su pokušavli da provedu svoje svoje politike, da ih provodi ili Šmit ili Marfi svojim uticajem na Ustavni sud BiH - kaže poslanik SNSD-a u PD PS BiH Milorad Kojić.
Najkasnije za mjesec dana Šmit treba da napusti BiH i pozitivna presuda krnjeg Ustavnog suda po apelcija poslanika Narodne skupštine bila bi početak čišćenja haosa koji je ostavio iza sebe.
- Vjerovatno se čeka definitivni odlazak Šmita. Ako bi došao novi visoki predstavnik sa saglasnošću Republike Srpske, da bi se on vjerovatno odredio prema tom članu Krivičnog zakona, budući da je u suprotnosti sa stavom SAD nedavno izrečenim u SB UN - kaže Mazalica.
U julu 2023. Kristijan Šmit silom je izmjenio Krivičn zakon kako bi zaštitio svoj lik i djelo. Tada počinje sudski progon predsjednika Republike Srpske, koji je okončan pravosnažnom presudom i zabranom obavljanja javnih funkcija Miloradu Dodiku.