Kako privredu i izvoz struje zaštiti od udara karbon takse? (VIDEO)
Prelazni period krenuo je u okotobru 2023. godine, a od 1. januara ove godine fakturiše se taksa na upotrebu plinova efekta "staklene bašte" na robu koja se izvozi u Evropu.
Legislativa za tu oblast još nije urađena.
Oporezovani će biti izvozni sektori energetike, industrije čelika, aluminijuma, cementa, u kasnijim fazama i ostali.
Na granici sa Evropskom unijom biće zaračunate CBAM takse, prepostavlja se 15-20 odsto, na neke robe i do 25 odsto, a novac, u najmanju ruku više stotina miliona maraka, odlaziće u evropski budžet.
Tamo su takse uvedene kako bi zaštitili svoje industrijske kapacitete. Za našu termo-energiju je oko 80 evra po megavatsatu.
- Mi to nećemo moći izbjeći, zato što smo izvozna kompanija, imaćemo posljedice da nećemo moći postići cijenu električne energije u izvozu, nižu od one koju ćemo moći prodavati privredi Srpske - rekao je Luka Petrović, v.d. direktora MH Elektroprivreda Republike Srpske.
Marko Lazarević, rukovodilac proizvodnje "EFT RiTE Stanari" iz Stanara istakao je da je evidentno da je smanjen izvoz iz zemalja regiona, uključujući BiH ka EU, te da su se pojavile veće razlike cijena na domaćem tržištu u odnosu na EU, što nije bio slučaj ranije, i dodaje da je smanjen interes za ulaganje u obnovljive izvore energije, zato što je sadašnja postavka CBAM donijela ozbiljnu neizvjesnost.
CBAM mehanizam ne prepoznaje energiju iz obnovljivih izvora od energije iz termo blokova.
ERS je, u prva tri mjeseca, izgubila dvanaest miliona maraka. Povećanje cijene struje nije u opciji.
- Električna energija, koju je EPRS izvozila u prvom kvartalu 2026, u Srbiju i Crnu Goru, imala je cijene manje 28 evra po megavatsatu, i to su cijene koje su kupci te energije izvozili van zemalja koje ne primjenjuju CBAM, i time je prednost data zemljama gdje je takva energija plaćena - pojašnjava Luka Petrović, v.d. direktora Elektroprivrede Republike Srpske.
Domaće institucije, uz pomoć evropskih, u BiH vrše procjene mogućih finansijskih posljedica koje bi mogle da utiču na privredu.
U trenutnoj situaciji, domaći izvoznici nisu konkurentni.
- Mišljenja sam da će biti kažnjeni građani BiH, ako ne preduizmemo korake, koje smo davno trebali preduzeti, ako se budemo ponašali ovako neodgovorno, ne mi u elektro-energetskom sektoru, nego institucije BiH. Bojim se da CBAM, od energetskog problema, kako se pokušava servirati, može da postane demografski problem - kazao je Ljubomir Beštić, glavni pravni savjetnik ZP "Rudnik i Termoelektrana" Gacko.
Marko Lazarević, rukovodilac proizvodnje "EFT RiTE Stanari" dodaje da u ovom momentu, kada bi se predali svi dokumenti, prijavili na povezivanje tržišta BiH sa ostatkom Evrope, neophodno je da prođe 18 mjeseci do dvije godine.
- Mi smo u 2026. godini, to bi u najboljem slučaju bilo promjenjivo krajem 2028. godine - kaže Lazarević
U protivnom, ako se ne budu poštovale ovdašnje osobenosti poslovanja, kao što evropske zemlje poštuju svoje, država može ući u energetsku zavisnost.
Računi na izvezenu robu domaćim privrednicima trebalo bi da budu ispostavljeni početkom naredne godine.