Obilježene 34 godine od nekažnjenog zločina nad Srbima u Bradini (VIDEO)
Mitroplit zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije služio je svetu arhijerejsku liturgiju.
Mitropolit je rekao da su Srbi stradali prije 34 godine u Bradini zalog čestitosti i nevinosti, a iako ubijeni nepravedno, živi su pred Bogom.
On je poručio da je "bolje da budemo narod koji su ubijali, nego da budemo zločinci".
- Bog ne gleda na nas privremeno - njemu su i prošlost i budućnost i vječnost - jedna knjiga. Oni naši koji su otišli pred lice Božije, makar ubijeni nepravedno i makar se mržnja izlila na njih, živi su pred licem Božijim i oni su naš zalog - rekao je mitropolit Dimitrije.
Služen je i parastos žrtvama, a na spomen-obilježje u porti hrama položenci su vijenci.
Sveta liturgija služi se jednom godišnje, jer u Bradini ne živi više niko od pravoslavnih.
Obilježavanju su, osim članova porodica ubijenih Srbi iz Bradine, prisustvovali i izaslanik srpskog člana Predsjedništva BiH Boško Tomić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić, kao i predstavnici organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata.
Nekadašnji mještanin Bradine Milivoje Kuljanin rekao je da porodice Srba ubijenih u napadu musimanskih i hrvatskih snaga na ovo selo u maju 1992. godine posebno boli najavljena izgradnja spomenika na Ivan sedlu u znak, kako to u FBiH predstavljaju, "veličanstvene pobjede nad četničkim agresorom" iako su žrtve ovdje bili srpski civili.
- Tog dana su mi ovdje ubili brata. Bio je ranjen. Otac je htio da ga vozi u Konjic, ali nisu dozvolili. Kada su upali u selo, ubijen je i masakriran pred kućom - rekao je Kuljanin.
Tomić je podsjetio da se čuva sjećanje na ubijene Srbe, ali da pravosudni epilog za ovaj zločin izostaje, kao i inače kada su srpske žrtve u pitanju.
Ćosić je rekao da je Bradina simbol stradanja srpskih civila i da je žrtve ne smiju da budu zaboravljene.
Predsjednik Saveza logoraša Sarajevsko-romanijske regije Slobodan Mrkajić rekao je da su Srbi iz ovog kraja u maju 1992. godine umrli u teškim mukama i istakao da su pripadnici muslimansko-hrvatskih snaga ubili njegovog strica Petka tako što su mu skinuli skalp.
- Bio sam očevidac strašnih scena. Čovjek je nekoliko sekundi stajao, a mozak mu je bio na asfaltu. Zamislite te strahote i tog monstruma koji je to uradio. To je teško i ispričati - kaže Mrkajić, koji je i sam za dvije godine i osam mjeseci prošao šest logora.
Zločinci iz reda muslimanskih i hrvatskih snaga na najbrutalniji način su ubili 48 srpskih civila, ostale protjerali i odveli u logore, a ovaj hram zapalili i srušili.
Od 25. do 27. maja 1992. godine bacili su 26 tijela u jamu ispred pravoslavnog hrama u Bradini. U logorima su živote izgubila još 22 srpska civila, a za pet lica se i dalje traga.
Među 48 ubijenih Srba u Bradini najviše je članova porodice Kuljanin, a stradali su i Vujičići, Mrkajići, Žuže, Kureši, Gligorevići, Koprivice, Draganići i Živaci.
Preostalo srpsko stanovništvo protjerano je sa ognjišta, njihova pokretna imovina je opljačkana, a kuće i crkva zapaljeni. Prije rata, u Bradini je bilo 280 srpskih kuća sa oko 1.200 stanovnika.
Iako se pred Sudom BiH, u predmetu "Esad Ramić i ostali", optuženim za ubistva, mučenja i progon srpskog stanovništva u Bradini i okolini, protiv više pripadnika tadašnje takozvane Armije BiH i HVO-a vodi maratonski proces, za stravični zločin u Bradini još niko nije odgovarao.