Graorac: Institut za nestala lica BiH nije opravdao postojanje
Graorčeva je danas u Novom Gradu rekla da se i dalje 1.614 lica vodi kao nestalo, te da je proces rasvjetljavanja njihove sudbine rak-rana društva, ali i obaveza ove republičke organizacije i svake porodice pojedinačno.
- Naš fokus je iniciranje da Vlada Republike Srpske osnuje kancelariju za saradnju sa porodicama nestalih kako bi bio vraćen na entitetski nivo i da se ovaj proces privede kraju. Od Instituta za nestala lica BiH ne možemo očekivati rješenje i nećemo ga dobiti, to je evidentno - navela je ona.
Ona je navela da imaju podršku Vlade Republike Srpske, resornog ministarstva, te da očekuje da u narednom periodu budu napravljeni prvi koraci koji bi vodili do osnivanja te kancelarije.
Graorčeva, koja je danas prisustvovala Skupštini Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila u Novom Gradu, izrazila je očekivanje da će do kraja godine biti zaposleno 500 djece poginulih boraca.
- Insistiraćemo da se rješava pitanje ne samo 500 djece koja su već prijavljena, nego da u narednom periodu bude riješeno i pitanje onih koji nemaju trajno zaposlenje. Više nego ikada imamo spremnost svih koji odlučuju o tome da se pitanje zapošljavanja djece poginulih boraca riješi, da bude prioritet svim javnim ustanovama - istakla je ona.
Graorčeva je ukazala da su u izmjeni zakona u većem dijelu uvaženi zahtjevi ove organizacije.
- Stavljamo tačku na rješavanje pitanja primanja, porodičnih invalidnina. Sada to ne zavisi od pojedinačne odluke Vlade nego od prosječne plate. Uveli smo u zakon posebnu kategoriju, djecu koja su u minulom ratu ostala bez oba roditelja, to je priznanje društva za tragediju koju su preživjeli - rekla je Graorčeva.
Osim toga, ona je istakla, u saradnji sa Ministarstvom rada i boračko invalidske zaštite i Univerzitetskim kliničkim centrom Republike Srpske riješene su liste čekanja na zakazivanje specijalističkih pregleda.
Graorčeva je rekla da je, zahvaljujući saradnji sa Memorijalnim centrom, u toku snimanje svjedočanstava o stradanju u minulom ratu, te da je namjera doći do svih porodica koje je u minulom ratu pogodila tragična sudbina, kako bi se sve zabilježilo i i ostavilo budućim pokoljenjima.
- To je veliki posao, ako se uzme u obzir da je poginulo 23.659 boraca i 10.000 civila. Za kratko vrijeme smo uradili više od 1.500 svjedočanstava - napomenula je ona.