Graorac: Oslobađanje Durakovića - bezobrazna odluka, neprihvatljiva za Srbe

Isidora Graorac

Graorčeva je izjavila Srni da je ovo za Srbe još jedna loša vijest iz Suda BiH, a posebno za srpske porodice čiji su članovi stradali u proteklom ratu, naročito one iz Čajniča.

- Osloboditi nekoga ko je rukovodio akcijom sa obrazloženjem da nije bio upoznat o krivičnim djelima koja su se dešavala krajnje je bezobrazno, dvosmisleno i definitivno ide u prilog tome da za zločine nad srpskim civilima, ali i vojnicima niko ne odgovara - naglasila je Graorčeva.

Prema njenim riječima, Sud BiH je ovim definitivno odlučio da se okrene od srpskog naroda, od presuda koje bi bile pravedne i u skladu sa zakonom.

Ona smatra da u obrazloženje oslobađajuće presude nekome ko je rukovodio vojnom akcijom u kojoj su ubijeni civili ne bi povjerovao ni onaj ko se nikada nije bavio pravom, a kamoli ljudi iz te struke ili članovi porodica stradalih koji pomno prate suđenja optuženima za ratne zločine.

Ona je ukazala na to da Sud i Tužilaštvo BiH, nažalost, neće nikada promijeniti svoje stavove i da je ovo samo produžetak njihovih ranijih odluka.

Graorčeva je naglasila da se Srbi nikada neće saglasiti sa oslobađajućom presudom Durakoviću.

- Preostaje nam vjera u Božiju pravdu ili na kraju krajeva totalna reorganizacija Suda BiH, što je malo vjerovatno - rekla je Graorčeva.

Apelaciono vijeće Suda BiH oslobodilo je danas nekadašnjeg komandanta 43. brigade takozvane Armije BiH Ramiza Durakovića optužbi za ratni zločin nad srpskim civilima na području Čajniča 1993. godine, uz obrazloženje da nije dokazano da je imao saznanja o počinjenim zločinima.

Predsjedavajuća Apelacionog vijeća Amela Husić rekla je da nije sporno da su zločini počinjeni, niti da je Duraković rukovodio akcijom, ali da nije dokazano da je bio upoznat sa ubistvom i paljenjem kuća.

Oštećeni Miloš Pijević, čija je kuća zapaljena, upućen je na parnični postupak sa imovinskopravnim zahtjevom.

Sud BiH prvostepeno je osudio Durakovića na tri i po godine zatvora za ratni zločin nad srpskim civilima na području Čajniča 1993. godine.

Durakoviću je prvostepena presuda izrečena za ubistvo Darinke Pijević i paljenje kuća Rajka i Miloša Pijevića.