Cicović: Ne smije doći novi "Šmit", prekinuti praksu bonskih ovlaštenja
Cicović je istakao da je suštinsko pitanje da li će BiH nastaviti da živi u sistemu trajnog međunarodnog protektorata ili će konačno preuzeti punu odgovornost za sopstvenu budućnost, u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
- Ukoliko postoji procjena takozvane međunarodne zajednice, a prije svega SAD, Rusije i Kine, da institucija visokog predstavnika u prelaznom periodu još treba da postoji, njena uloga mora da bude svedena isključivo na okvire definisane Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma - naveo je Cicović.
On je objasnio da to znači da visoki predstavnik u tom slučaju može da služi samo kao pomoć u koordinaciji i praćenju sprovođenja civilnog dijela mirovnog ugovora, bez nametanja zakona, mijenjanja ustavnog poretka i političkog odlučivanja u ime demokratski izabranih institucija.
- Takav prelazni period treba da ima jasan cilj - potpuno zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika i prenošenje pune političke odgovornosti na institucije BiH, njene entitete i konstitutivne narode - naglasio je Cicović.
On smatra da je istovremeno neophodno pokrenuti sveobuhvatan proces ustavne i pravne revizije kako bi se utvrdilo koja su rješenja nastala političkim dogovorom domaćih aktera, a koja su rezultat nametnutih intervencija tokom prethodnih decenija okupacione uprave.
- Sva nametnuta rješenja koja nemaju održiv demokratski i ustavni legitimitet potrebno je ukinuti ili preispitati kroz institucionalni dijalog i, gdje je to potrebno, zamijeniti novim rješenjima koja će biti rezultat dogovora dva entiteta i tri konstitutivna naroda - naveo je Cicović.
On je istakao da Republika Srpska ne može da prihvati bilo kakvo nametanje zakona o "državnoj imovini" koje ne proizilazi iz Ustava BiH i dogovora domaćih političkih predstavnika.
- Za Republiku Srpsku pitanje imovine nije samo pravno ili ekonomsko, već i pitanje stvarnog sadržaja ustavnih nadležnosti i položaja entiteta unutar dejtonske strukture BiH - napomenuo je Cicović.
On je ukazao da bi oduzimanje ili prenošenje imovinskih prava putem nametnutih odluka značilo suštinsku promjenu ustavne ravnoteže uspostavljene Dejtonskim mirovnim sporazumom.
- Republika Srpska, koja bi bila lišena prava da upravlja svojom imovinom, prirodnim resursima, poljoprivrednim zemljištem, šumama i drugim razvojnim potencijalima, bila bi lišena i značajnog dijela svojih ustavnih kapaciteta. Kao što naš narod jednostavno kaže - `niko ne može da očekuje da mirno pristanemo da ostanemo bez svoje kuće i okućnice` - naglasio je Cicović.
Prema njegovim riječima, cilj tog sveobuhvatnog procesa ustavne i pravne revizije nakon Šmita nije pravna revanšizacija niti poništavanje bilo čijih prava, već uspostavljanje trajno održivog ustavnog poretka zasnovanog na legitimitetu, saglasnosti i vladavini prava.
- BiH ukoliko želi da se sačuva, potreban je novi ustavni konsenzus zasnovan na izvornim dejtonskim principima. Potrebna je zajedica u kojoj će Ustav BiH biti najviši pravni akt i u kojoj će institucije funkcionisati na osnovu jasno definisanih nadležnosti, a ne na osnovu privremenih političkih intervencija i vanrednih mehanizama - naveo je Cicović.
On je naglasio da samo takva BiH može biti stabilna, demokratska i odgovorna za svoju budućnost, te istinska zajednica dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda.
- I samo takva BiH može zatvoriti dejtonsko poglavlje međunarodnog nadzora i otvoriti poglavlje pune ustavnosti, legitimiteta i političke odgovornosti domaćih institucija - ocijenio je Cicović.