Minić u Žepi: Dolazak na mjesto stradanja srpskih boraca sveta dužnost i obaveza (FOTO)
- Daću sve od sebe da svaki milimetar Republike Srpske bude bolji, a da žrtva ubijenih nikad ne bude zaboravljena. Naš zadatak je da vratimo čast i poštovanje svim našim borcima i tome smo maksimalno posvećeni - rekao je Minić.
Minić je ukazao na brojne geopolitičke izazove, te dodao da Republika Srpska mora biti održiva i povezana sa svjetskim silama.
Govoreći o mučki ubijenim pripadnicima VRS koji su vjerovali u dogovor sa pripadnicima tzv. Armije BiH, Minić je rekao da je to ono što se dešava srpskom narodu i da se zbog toga mora njegovati kultura sjećanja.
- Sve ono što nam se dešavalo učinilo nas je jačim - kaže Minić.
Istakao je da Haški tribunal nije bio sud za bivšu Јugoslaviju, već za Srbe i da na to jasno ukazuju zatvorske kazne izrečene u Hagu i pred Sudom i Tužilaštvom BiH.
- U ratu, školskom obliku građanskog rata, kada su ratovali muslimani protiv muslimana, muslimani protiv Hrvata, Hrvati protiv Srba, Srbi protiv muslimana, Srbi protiv Hrvata - nas neko naziva agresorom. Ovo pokazuje do koje mjere ljudska mržnja, namjera i pakost može da ide - rekao je Minić.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić rekao je da je 4. jun jedan od najtežih dana u novijoj istoriji Pala i sarajevsko-romanijske regije kada je iz zasjede u Žepi ubijeno 45 srpskih boraca.
Ćosić je naveo da su tu pobijeni mučki u zasjedi kada su išli da dostave hranu i sve ono što je neophodno vojnicima koji su bili na Zlovrhu.
I za načelnika opštine Pale Dejana Kojića je 4. jun jedan od najtužnijih datuma u istoriji ove lokalne zajednice jer je tog dana stradalo 42 Paljana, a gotovo svaka porodica bila je direktno ili posredno pogođena tragedijom.
Predsjednik Skupštine Boračke organizacije Pale Radoslav Živković rekao je da je Žepa otvorena rana, koja ni danas nije zarasla niti će zarasti.
Predsjednik Predsjedništva Opštinske boračke organizacije Pale Јasna Lazarević Gavrilović rekla je da je trogodišnje istraživanje o događajima u Žepi u junu 1992. godine rezultiralo izradom spomenice, čija je promocija zakazana za 19. jun na Palama.
Gavrilovićeva je najavila i da će 3. jula biti održan okrugli sto na kojem će biti okupljeni preživjeli učesnici događaja radi razmjene sjećanja i dopunjavanja istorijske građe za prošireno izdanje spomenice.
Zamjenik predsjednika Predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske Goran Šehovac rekao je da je riječ o jednom od najvećih stradanja u sastavu Sarajevsko-romanijskog korpusa i jednom od najtežih dana u njegovoj istoriji.
Šehovac je naglasio da za stradanje Paljana do danas niko nije odgovarao, te poručio da Boračka organizacija Republike Srpske ostaje posvećena očuvanju kulture sjećanja i njegovanju tradicije.
---
Vijence na Centralno spomen-obilježje položili su predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Draga Mastilović, članovi porodica stradalih srpskih vojnika, delegacije organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog rata, narodni poslanik Aco Stanišić, predstavnici Trećeg pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH, Grada Istočno Sarajevo i opština Pale, Sokolac i Rogatica.
Kolona Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS mučki je napadnuta 4. juna 1992. godine kada se kretala prema brdu Zlovrh sa zadatkom da dostavi hranu i vodu za 13 vojnika koji su na toj koti obezbjeđivali radio-relejni objekat.
Sa muslimanskom stranom bio je postignut dogovor da srpski vojnici mirno prođu, međutim, one su taj dogovor prekršile i s leđa, iz zasjede, napale srpske vojnike.
Ovo je bilo jedno od najmasovnijih stradanja pripadnika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS u Odbrambeno-otadžbinskom ratu.