Popović: Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za predsjednika Republike Srpske
- Tačno je da određene zakonske odredbe predviđaju da pravne posljedice osude nastupaju po sili zakona. Međutim, moje pravno stanovište oduvijek je bilo da pravno dejstvo mogu proizvoditi samo one posljedice koje su jasno sadržane u dispozitivu, odnosno izreci presude. Ništa što nije navedeno u izreci ne može samo po sebi obavezivati - ističe Popović.
Prema njegovim riječima, svaka presuda predstavlja poseban pravni akt i zbog toga sve bitne pravne posljedice moraju biti precizno navedene kako ne bi bilo prostora za različita tumačenja i pravnu nesigurnost.
- U konkretnom slučaju postoje dva suprotstavljena pravna stanovišta. Prema prvom, pravne posljedice proizvodi samo ono što je navedeno u izreci presude. Kako pravne posljedice osude nisu navedene u dispozitivu, može se argumentovano tvrditi da nisu ni nastupile. Drugo stanovište polazi od odredaba članova 113, 114, 115. i 203a Krivičnog zakona BiH i zastupa stav da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, danom pravosnažnosti presude - navodi Popović.
On smatra da postoji ozbiljan pravni argument koji ide u prilog prvom stanovištu.
- Član 203a propisuje vrste pravnih posljedica, ali ne propisuje njihovo trajanje. Istovremeno, sud u izreci presude nije odredio vremenski period u kojem bi te posljedice trajale. Da je zakon propisao tačno određeno trajanje pravnih posljedica, njihovo navođenje u izreci ne bi bilo neophodno. Međutim, pošto trajanje nije određeno zakonom, sud je, po mom mišljenju, bio dužan da ga precizira u izreci presude. Kako to nije učinjeno, otvara se pitanje da li su te posljedice uopšte mogle nastupiti - pojašnjava Popović.
Dodaje da se u krivičnom pravu svaka nejasnoća mora tumačiti u korist osuđenog.
- Zbog toga se može zastupati stav da pravne posljedice nisu ni nastupile ili da su eventualno trajale najkraći mogući period, budući da zakon ne propisuje njihovo minimalno trajanje. Smatram da je cilj tužilaštva i suda bio da se zabrani obavljanje funkcije predsjednika Republike Srpske, a ne neodređen broj drugih javnih funkcija - navodi Popović.
- Zbog svega navedenog smatram da postoje ozbiljni pravni argumenti za stav da Milorad Dodik može biti kandidat za sve funkcije osim za predsjednika Republike Srpske, jer je jedino ta zabrana izričito sadržana u izreci presude, dok ostale eventualne pravne posljedice nisu jasno određene ni u pogledu sadržaja ni u pogledu njihovog trajanja - zaključio je akademik Vitomir Popović.