Utvrditi dugoročne posljedice NATO agresije na Saveznu Republiku Јugoslaviju (VIDEO)
Potrebno je, ističu, utvrditi i naučno dokazati evidentne dugoročne posljedice NATO agresije po zdravlje i životnu sredinu.
Tokom 78 dana NATO bombardovanja Savezne Republike Јugoslavije gađani su vojni i civilni ciljevi, među njima i hemijska postrojenja, što je uzrokovalo zagađenje opasnim i toksičnim materijama. Bačeno je više od 15 tona osiromašenog uranijuma, čiji je period poluraspada 4,5 milijarde godina, upozoravaju stručnjaci.
- To se radi o kontaminaciji, i to internoj kontaminaciji, dakle on je opasan jedino kada ga putem ruku ili ishrane, pre svega vodom, ako se nađe u lancu ishrane onda je u unutrašnjosti organizma on je izuzetno opasan, dakle, i to je problem - rekao je Јagoš Raičević, nekadašnji rukovodilac projekta čišćenja osiromašenog uranijuma na jugu Srbije.
General u penziji Slobodan Petković kaže da je to bio zločin u ratu i genocid u miru jer su svjesno korišćena sredstva koja će ostaviti dugoročne posljedice na zdravlje ljudi i životnu sredinu.
- Opasnost je vječita, kod nas narod umire, mi smo od nekoliko hiljada oboljelih, prošle i ove godine smo došli do broja 42.000 oboljelih od karcinoma raznih vrsta i raznih bolesti na godišnjem nivou, i zato je to genocid u miru, i to će trajati - kaže general u penziji Slobodan Petković, specijalista za ABHO.
Od bombardovanja 1999. godine, statistike, između ostalog, bilježe porast novooboljelih i umrlih od karcinoma, a sterilitet kod muškaraca se udvostručio.
- Smatramo da je veliki udeo u pojavi pojedinih bolesti kao što su autoimune bolesti, kao što su maligniteti, kao što je patološka trudnoća, kao što su poremećaji razvoja plodova, tako i pojave hromozomskih aberacija - navela je Danica Grujičić, neurohirurg.
Naučnici ističu da je NATO izvršio i ekocid – uništavanje životne sredine opasnim supstancama, a štetne posljedice su, kažu, dugotrajne i nepredvidive.
- Na našem prostoru napadnuti su i vazduh, i voda, i zemljište, i biljke, i životinje, poremećeni njihovi složeni odnosi, ugrožena prirodna i radom stvorena dobra, kulturna i istorijska nacionalna baština - rekla je Milica Tomašević, naučni savjetnik.
Zločini NATO-a ne smiju biti zaboravljeni, a o posljedicama agresije ne smije da se ćuti, poručuju stručnjaci. Očekuju veći angažman države na rasvjetljavanju ove teme i pokretanje nacionalnog projekta, kako bi se na naučni način utvrdile i dokazale dugoročne posljedice NATO agresije po zdravlje i životnu sredinu.