Rastu krediti za privatna preduzeća (VIDEO)
Prijedorsko preduzeće "Kromeks" posluje već dvije decenije. Zapošljava 130 radnika, a većinu svojih proizvoda plasira na strano tržište. Kažu da je bez kredita u banci teško proširiti i modernizovati proizvodnju. Stoga u prethodnih dvadeset godina nisu bježali od zaduženja, koje su namjenski koristili.
Naša proizvodna preduzeća kredite najviše koriste upravo za investicije. Ako je kompanija likvidna i stabilna zaduženje je i neka vrsta dobre poslovne politike. A koristiti isključivo obrtni kapital, može dovesti do određenih problema.
Ko može od privrednika da dobije kredit i po kojim uslovima procjenjuju banke. Između ostalog, analiziraju se poslovanje proizvodnog preduzeća i finansijski izvještaji. Slabe analize mogu da koštaju banku. Takođe, ako neko od privrednika zaduženjem pokuša da nadoknadi gubitke, većinom, on i njegova kompanija tonu u veću dubiozu. Da li bankari, zavisno da li je riječ o dugoročnom ili kratkoročnom kreditu, mogu pretpostaviti za koje namjene se neko od vlasnika preduzeća zadužuje?
Da li je do opravdanog ili neopravdanog opreza banaka ili je riječ o nečemu trećem, nije poznato, ali činjenica je da u odnosu na neke druge zemlje banke kod nas imaju nesrazmjer između depozita i kredita. Nevjerovatan je podatak, što ističu i u Agenciji za bankarstvo Republike Srpske, da je oko dvije milijarde ili više od 20 procenata, više novca na računima banaka nego kreditnih plasmana.
Ako je suditi prema godišnjim podacima Centralne banke povećani su krediti privatnih preduzeća.
Na kredite u komercijalnim bankama negativno bi se mogli odraziti i sukobi na Bliskom istoku. Šestomjesečni euroibor veći je za pola procenta i sada je na 2,5 odsto. U Agenciji za bankarstvo smatraju da to ne bi trebalo drastično povećati kamate i poskupjeti kredite, ali niko sa sigurnošću ne tvrdi da neće.