Ističe rok za imenovanje visokog predstavnika - stavovi SAD-a i EU o imenu kandidata i dalje podijeljeni (VIDEO)
Јoš se nagađa da li će sutra ponovo za isti sto ambasadori PIK-a. Međutim, novi visoki predstavnik može biti izabran i bez ovog ad hok tijela. Dok se čeka na dogovor, kao jedna od mogućih opcija pominje se i mogućnost imenovanja vršioca dužnosti visokog predstavnika. Nakon Šmita, ponovo funkcija bez legitimiteta.
Sjedinjene Države ili Evropa. Italijan ili Francuz? Dok se iza zatvorenih vrata još vode konsultacije o potencijalnom visokom predstavniku, u odgovoru za RTRS iz Stejt Departmenta poruka: razočarani smo podjelama unutar PIK-a. Ne ostavljaju mjesta dilemi. Kategorični - Kristijan Šmit mora otići.
- Kao što je navedeno u njegovom obraćanju Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, očekujemo dA Šmit u junu napusti dužnost visokog predstavnika. Takođe, očekujemo da novi visoki predstavnik preuzme dužnost do kraja juna - kažu iz Stejt Departmena.
Amerikanci čvrsto na poziciji - visoki predstavnik kao medijator, bez bonskih ovlašćenja, a krajnji cilj - gašenje OHR-a. Takav scenario dijelom nije po volji u prvom redu Francuske, a potom Velike Britanije i Njemačke. Raniji saveznici sada suprotstavljeni. Sve glasnija nagađanja da do dogovora ponovo neće doći, pa bi tako mogli dobiti vršioca dužnosti visokog predstavnika, iako takva mogućnost nije definisana ni Dejtonskim sporazum niti nekim drugim pravnim aktom. Riječ je o Amerikancu Luisu Krišoku, koji trenutno obavlja funkciju prvog zamjenika visokog predstavnika. Legitimitet ponovo sporan.
- On je opet Amerikanac, dolazi iz Stejt Departmenta, doduše on je imenovan za vrijeme Bajdenove administracije, ali opet bi logika neka nalagala da će više biti lojalan svom Vašingtonu, ovom Trampovom, nego Briselu, Londonu, Parizu i Berlinu, pa se onda postavlja pitanje zašto bi sada evropskim zemljama bio problem da se imenuje legalni Landi, a nije im problem da se vrši nekakva v.d. funkcija visokog predstavnika koja je sporna sama po sebi - ističe ambasador BiH u Srbiji Aleksandar Vranješ.
Јasne namjere Berlina, Londona i Pariza koje bi da diktatorsku palicu u BiH nakon Šmita preuzme Brisel, što Vašington neće tek tako dozvoliti. Najavljivale su Sjedinjene Države i moguće preispitivanje njihove uloge u međunarodnom prisustvu u BiH. Zanimljivo, sve bi se moglo usloviti i novcem. 1. jula ističe kraj budžetske godine, a među ključnim finansijerima OHR-a je upravo SAD sa 25 odsto učešća. Ionako oslabljena Kancelarija visokog predstavnika teško da bi mogla funkcionisati bez tih sredstava. Analitičari zasad oprezni sa predviđanjima, ali im je jedno jasno.
- Očigledno je da institucija visokog predstavnika gubi na značaju, da ona prestaje da gubi svoj uticaj i svoju moć i na kraju krajeva to sve treba redefinisati u smislu da sve politike u BiH treba osloniti na unutrašnje institucije - dodaje politički analitičar Miloš Šolaja.
Poruke o unutrašnjem dijalogu i dogovoru sada naprasno stižu i od političara iz Federacije, koji, paradoksalno, istovremeno zagovaraju opstanak OHR-a i njeno jačanje. Interesantno, Elmedin Konaković koji je prije samo mjesec dana govorio kako novog visokog predstavnika treba izabrati Evropska unija, ne slijedeći slijepo politike Sjedinjenih Država, šalje sasvim druge poruke o tim istim "američkim partnerima" na koje je donedavno bio ljut.
- Imamo saznanja, razgovaramo aktivno sa našim partnerima, ali prerano je da bilo šta komentarišemo, jer nam je želja da doprinisemo da naši najvažniji spoljnopolitički partneri, a to su SAD i Evropska unija nađu zajednički jezik, da prije svega definišu nastavak uloge OHR-a - ističe ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara BiH Elemedin Konaković.
Republika Srpska od početka kategorična – o visokom predstavniku ne treba biti rasprave ni odluke u nelegalnom PIK-u. U slučaju imenovanja, instistiraju na jasnim procedurama.
- Sve ono što nije u okviru Aneksa 10 zapravo je problematično i nije nešto što će Republika Srpska ikada dati legitimitet prije svega, a ni legalitet. Kada smo osporavali nesrećnog Šmita koji je radio na crno mi nismo osporavali njegovo ime i prezime, nego osporavali činjenicu da on nije po Aneksu 10 visoki predstavnik - navodi predsjednik Republike Srpske Siniša Karan.
V.d. direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babiž ističe da Srpska neće odustati od toga da novi visoki predstavnik bude legalizovan kroz sjednicu Savjeta bezbjednosti.
- Hoće li to biti u redovnom ili u vanrednom, ali uglavnom on treba biti legalizovan. Nadalje, držimo se prvo govora američke predstavnice pri Misiji UN-a u Njujorku koja je jasno i nedvosmisleno isto tako rekla i Evropljanima skrenula pažnju da ne cirkusiraju oko imena novog visokog predstavnika, da se dogovore - dodala je ona.
Dok se čeka na dogovor, vlasti Srpske istovremeno očekuju i da novi visoki predstavnik počisti sav nered koji je napravio Kristijan Šmit. A njega ima i previše.