Amerikanci i Evropljani ne mogu da se dogovore o visokom predstavniku, pojavio se i treći kandidat (VIDEO)
Sjedinjene Američke Države ostale su pri prijedlogu da visoki predstavnik treba da bude italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi, dok članice Evropske unije smatraju da bi to trebalo da bude Rene Trokaz. Kao moguće kompromisno rješenje pominje se i treći kandidat, koji bi zadovoljio interese obje strane.
Landi ili Trokaz - saglasnosti nema. Sjedinjene Države ne odstupaju od svog kandidata iz Italije. Istovremeno, i posljednja poruka Evropljana više nego kategorična - novi visoki predstavnik mora biti iz Evropske unije.
- Nadamo se da će Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira uskoro postići konsenzus o novom visokom predstavniku, koji će biti u mogućnosti da sarađuje sa svim domaćim akterima i međunarodnim partnerima - saopšteno je iz Kancelarije portparola EU.
U igri je i dalje opcija izbora vršioca dužnosti visokog predstavnika, što bi u ovom slučaju trebalo da bude supervizor za Brčko Distrikt Luis Krišok. Da postoji mogućnost imenovanja nekog trećeg kandidata, otkriva ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković, istovremeno ukazujući na potrebu opstanka OHR-a.
- Ono što ja znam da postoji još jedno kompromisno ime, ali je to prerano i ne želim i neću o tome govoriti. Da li će se tu nešto desiti po pitanju stava naših prijatelja, ja mislim da i nije bilo loše što smo imali ovu pauzu - kaže Konaković.
Gotovo mjesec dana od posljednje sjednice Upravnog odbora PIK-a i jasnog naloga Stejt departmenta da Kristijan Šmit mora okončati svoj turistički boravak, viđenja o budućnosti OHR-a su i dalje različita i među ranijim saveznicima, ali i u BiH.
- Mislim da su ta ortopedska pomagala u vidu visokog predstavnika, stranih sudija u Ustavnom sudu proizvela toliku dozu unutrašnjeg parazitizma koja ne dozvoljava da ova zemlja ide naprijed. Zato što postoje oni koji čekaju rješenja, a neće da grade rješenja - smatra zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić.
Među njima su, čini se, bošnjački političari kojima strani intervenziconisam nije mrzak. Zato se uzdaju u izbor novog visokog predstavnika koji bi iskoristio sve blagodeti koje su mu na raspolaganju. Iz stranaka sa hrvatskim predznakom drugačija mišljenja.
Delegat u Klubu bošnjačkog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Šefik DŽaferović kaže da BiH "treba visokog predstavnika, sa punim ovlašćenjima, bonskim ovlašćenjima, bez ograničenja mandata".
Delegat u Klubu hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš smatra da Bosni i Hercegovini ne treba visoki predstavnik.
- Smatram da smo mi izabrani od naroda, da mi imamo odgovornost prema svom narodu i onima koji su nam dali povjerenje. Ukoliko mi želimo da budemo protektorat, onda nam je jako bitno ko će biti visoki predstavnik - kaže ona.
A dok diplomate usaglašavaju stavove ko bi to mogao biti, iz Republike Srpske stiže poruka da Savjet za implementaciju mira nije dejtonska kategorija. Јasni su da je u BiH potreban dijalog, bez protektorata i otimanja nadležnosti Srpskoj.
- Postojanje OHR-a je postalo besmisleno. Dakle, pokušava se mjesec dana dogovoriti da neko bude visoki predstavnik i ne postoji konsenzus, ne postoji dogovor. Dakle, ono što treba ovdje da se desi, a što već, a kako Bošnjaci kažu - BiH treba da ide ka Evropskoj uniji, onda sav dogovor treba da bude na domaćim političim liderima - ističe poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PS BiH Milorad Kojić.
Onaj koji je zaobilazio sve dogovore i preuzeo ulogu zakonodavca, odbrojava posljednje sate boravka u BiH. Nezvanično, Kristijan Šmit je u zgradi OHR-a već održao oproštajni sastanak i svjestan poruke iz Vašingtona, poručio da je tu do ponoći, 30. juna.