Dodik: Uprkos nezapamćenim zločinima, Kozarčani uspjeli da vaskrsnu i opstanu u svojoj otadžbini
- Suočeni sa genocidnom namjerom fašista da budu potpuno istrijebljeni sa svojih ognjišta, Srbi Potkozarja su te 1942. godine ispisali jedne od najpotresnijih stranica Drugog svjetskog rata. Višestruko nadmoćniji neprijatelj uspio je da stegne obruč, ali nije uspio da slomi duh naroda koji je radije birao smrt u borbi za slobodu nego ropstvo, pokrštavanje i niz drugih poniženja - naglasio je Dodik za Srnu povodom 84 godine od bitke na Kozari.
On je rekao da je Kozara vječna srpska tuga, ali i vječni ponos, te simbol neopisive golgote i nadljudskog otpora fašistima.
- Tokom ljeta 1942. godine, u obruču fašističkih snaga i njihovih domaćih sluga našao se goloruki srpski narod, starci, žene i djeca, čija je jedina krivica bila njihovo ime i porijeklo, njihov identitet. Kada kažemo Kozara ne možemo a da se ne sjetimo na hiljade poklane dece, uništenih porodica i ugašenih porodičnih loza. To je rana koja nikada neće potpuno zarasti, ali i svjetionik koji nas uči koliko je visoka cijena slobode, srpskog ponosa i dostojanstva - istakao je Dodik.
On je podsjetio da su njemačke i ustaške jedinice sa oko 35.000 vojnika napravile obruč oko slobodne teritorije kozarske oblasti, a u opkoljenom području samo 3.500 boraca Drugog krajiškog partizanskog odreda branilo je zbjeg od oko 80.000 srpskih civila.
Dodik je naveo da se iz neprijateljskog obruča uspjelo probiti oko 800 boraca i 10.000 civila, dok je zarobljeno više od 68.000 srpskih civila, među kojima je bilo više od 23.000 djece koji su odvedeni u logore Јasenovac i Staru Gradišku, gdje su podvrgnuti mučenju i najsurovijim metodama usmrćivanja.
- Desetine hiljada onih koji su odvedeni u logore smrti, poput Јasenovca, obavezuju nas da nikada ne zaboravimo cijenu kojom je plaćena sloboda. Danas stojimo pognute glave pred žrtvama, ali uzdignutog čela pred njihovom hrabrošću, zavjetovani da čuvamo sjećanje na njihovu ogromnu žrtvu - naglasio je Dodik.
O kakvom pogromu, osmišljenom i isplaniranom genocidu nad srpskim narodom, djecom, ženama i starcima kozarskog kraja je riječ, kaže Dodik, govori i tužna činjenica da su da su opljačkana, uništena i spaljena 142 sela.
- Sva ta sela na Kozari 1942. godine ostala su i bez muške glave. Nakon Drugog svjetskog rata, 18 dugih godina Kozarčani su čekali da isprate prvog regruta u vojsku - istakao je Dodik.
On je podsjetio da su komunističke vlasti, na čelu sa Јosipom Brozom, uporno krile broj i identitet stradalih na Kozari, kao i o zloglasnim logorima za djecu. "Kako su se komunisti odnosili prema srpskim žrtvama govori i podataka da su 70-ih godina prošlog vijeka napravili spomenik na Mrakovici koji su nazvali 'spomenik revoluciji'", istakao je Dodik.
On je naveo da su i u udžbenicima istorije izbjegavali da napišu da su Srbi bili stradalnički narod na Kozari i širom bivše Јugoslavije, te su pisali "partizani i građani" da bi sačuvali navodno bratstvo i jedinstvo.
I kao i uvijek, kaže on, sve na štetu Srba, koji su jedini naivno čuvali i vjerovali u to bratstvo i jedinstvo dok su se naše komšije, muslimani i Hrvati, spremali za nove ratove.
- Mogli su da falsifikuju istoriju decenijama, ali istinu i činjenice niko nikada nije mogao da sakrije, jer one izađu na vidjelo kad tad. Tako je i kada govorimo o Kozari, ali i drugim srpskim stratištima - Brod na Drini, Garavice, Prebilovci, Krajina, Podrinje, Posavina, Sarajevsko-romanijska regija i brojne druge lokacije masovnog srpskog stradanja - rekao je Dodik.
On je naglasio da je u protekla dva vijeka srpski narod masovno stradavao, bio izložen pogromu, etničkom čišćenju, zatiranju svega srpskog, ali, iako je utihnuo dječiji smijeh, iako su sela i gradovi pretvarani u zgarišta, Srbi nisu pogeli glave, već su smogli snage i poput feniksa uspijevali da vaskrsnu.
- Naša istorija je ispisana suzama i krvlju, ali danas, nakon svih nedaća, imamo svoju otadžbinu Republiku Srpsku, gdje smo svoji na svome i gdje se naše institucije svaki dan bore za bolju, snažniju i prosperitetniju Republiku u kojoj svi imaju razloga da ostanu, da žive, rade i formiraju porodice. Za to treba da zahvalimo našim precima koji su ugradili svoje živote u temelje Republike Srpske i slobodu koju danas živimo. Njihovu žrtvu ne smijemo nikad zaboraviti i neka im je vječna slava. Istinu o njima prenosićimo sa koljena na koljeno - poručio je Dodik.