Sudija iz BiH, u Sudu za ljudska prava, punih pet godina u tehničkom mandatu! (VIDEO)
Unitarizam kao sarajevski imperativ! Za redovnog devetogodišnjeg mandata Farisa Vehabovića u Strazburu, Sud za ljudska prava iznjedrio je više presuda u korist "unitarističkog imperativa" – poput "Pilav i Šlaku"; "Zornić"; "Baralija", "Pudarić" .... za koje je Sarajevo direktne ili indirektne zasluge "pripisivalo" Vehaboviću.
Ni gotovo pet godina dopunskog mandata nije promijenilo pristrasnu praksu. Onda i ne čudi da, zakulisnim sarajevskim radnjama, Vehabović nikako da dobije nasljednika. Prvi konkurs, raspisan još 2020, "propao" je jer su se prijavile samo pravnice, a Savjet Evrope baštini tradiciju ravnopravnosti oba pola. Drugi konkurs je "propao", jer za bošnjačkog člana Predsjedništva etnička slika aplikanata nije bila dovoljno jasna. Treći, zbog toga što se valjda neobavješteno Ministarstvo inostranih poslova, koje je raspisivalo konkurse, pozvalo na zakonske akte, koji duže od deceniju nisu na snazi. Četvrtom i trenutno posljednjem prijeti ista sudbina. Isto Ministarstvo, predvođeno Elmedinom Konakovićem, koje je trebalo da bude samo poštar između Sarajeva i Strazbura, drznulo se da prepravlja akt rang liste od tri nominovana kandidata, koju je, u skladu s procedurama, sačinilo Predsjedništvo BiH.
- Mi smo samo zbog Zakona o zaštiti ličnih podataka morali, kako Zakon nalaže, dio potpuno druge materije zatamniti ili korigovati. Nikakvih izmjena nije bilo - kaže Konaković.
U Savjetu Evrope, koji je od tri nominovana kandidata trebalo da izabere jednog sudiju, valjda ne znaju šta su lični podaci po Konakovićevim revolucionarnim aršinima, pa je "prepravljeni" akt vratilo na adresu pošiljaoca. I dok se čeka da Predsjedništvo, čiji Sekretarijat uobičajeno tihuje, raspetlja Konakovićevu samovolju, neuspješni sarajevski "revolucionar", negirajući jedno krivično djelo, priznaje drugo.
- Mi smo kao i u mnogo drugih procesa tu poštar koji dobije tu materijale, proslijedi na adrese koje su naslovljene, ako procijenimo da ima neke štete po BiH samo tada ne dozvoljavamo da idu materijali dalje - dodao je Konaković.
Međutim, samoprozvani poštar niti bi smio da prepravlja akte niti da "procjenjuje" njihovu navodnu štetnost. Na potezu je bh. pravosuđe da utvrdi, a prema praksi malo je vjerovatno da hoće, šta je Konakoviću ovaj put bilo "štetno" pa se za "prepravku" akta odlučio! Da li bojazan da budući djelilac bh. pravde eventualno neće htjeti ili znati da dovoljno poslušnički radi u korist Sarajeva? Šta god da je, "vječni sudija" u Strazburu nastavlja praksu. U kolumnama i javnim istupima o sudskim predmetima koje je modelirao u Francuskoj bilo kao sudija, izvjestilac ili učesnik rasprave, i ranije je redovno iznosio sarajevsku ideologiju, koja čak podrazumijeva i protivljenje Dejtonskom sporazumu. Njegov "rukopis" kasnije je prepoznavan u kontaminiranim strazburškim presudama, koje bi uslijedile. Zbog "sukoba interesa" čak je i isključivan iz odlučivanja u žalbama Zlatka Begića ili Demokratske fronte.
U predmetu "Slaven Kovačević protiv BiH", međutim, nije. I zamalo da završi poput prethodnih. "Kolumnista" Vehabović učestvovao je u donošenju prvostepene presude, koja je izrečena u korist Kovačevića. A onda je isti "kolumnista" odlučivao i u Velikom vijeću po žalbi na svoju presudu, što je presedan, čak i za odavno degradirano bh. pravosuđe.
- Osjećam obavezu da kada se razgovara o BiH, tu bude neko iz BiH a ne da tu bude prazna stolica i da niko ne progovori bilo šta o BiH - pričao je Vehabović.
Da je prazna bh. stolica bila kada se pripremno odlučivalo o apelaciji odbrane Milorada Dodika, teško je i povjerovati. Kakva je bila uloga Vehabovića i zašto je predmet dodijeljen sudiji pojedincu, a ne jednom od dva sudska Vijeća - iz Strazbura ne pojašnjavaju. Bez odgovora ostaje i pitanje kome se to "žurilo", pa je po apelaciji Dodikove odbrane jermenski sudija Vahe Grigorijan odlučio ekspresno – još u maju - dakle ni četiri mjeseca nakon upućivanja, dok druge prestavke na red čekaju godinama! Јoš je mnogo pravničkih presedana.
- Čini se da je Evropski sud za ljudska prava propustio priliku da uđe u suštinu ove apelacije i riješio je na način da je upotrijebio sudiju pojedinca. Dakle izvan svakog pravnog okvira će ostati šta je zapravo suština ovoga predmeta - istakao je Nevenko Vranješ, profesor Fakulteta političkih nauka.
A izvan svake pravne zaštite ostali su građani BiH u odnosu na legitimne i nelegitimne tzv. visoke predstavnike, što je neodrživo u demokratskom pravnom poretku, dok se strazburški djelioci pravde verbalno kunu u demokratiju i konvencije o zaštiti ljudskih prava. Јednako porazno je i sada već javno, manipulativno poigravanje sa izborom bh. sudije za Sud u Strazburu. Po svim uzusima, trebalo bi da bude visoko moralan i etičan pravnik, a nikako puki poslušnik unitarističke sarajevske izborne baze!