Da li će, nakon dva neuspjela pokušaja imenovanja novog visokog predstavnika, uslijediti i treći?

Hoće li nakon dva neuspjela pokušaja imenovanja novog visokog predstavnika uslijediti i treći? U dvije sedmice za pokušaj dogovora, stavovi nisu približeni, a u igri su se pojavila i nova imena. Uz Antonija Lanardija Landija kojeg snažno podržavaju Sjedinjene Države i Renea Trokaza kao kandidata evropskih zemalja, nezvanično, razmatra se i kandidatura još jednog Italijana – Mauricija Masarija, ali i Petera Sorensena, trenutno specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine.

Uoči sjednice PIK-a, visoki predstavnik i tema među ministrima spoljnih poslova zemalja članica Evropske unije.

- Teme koje ćemo raspraviti su Zapadni Balkan, posebno BiH i novi visoki predstavnik i proces oko toga - rekla je Kaja Kalas visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost.

Od Kaje Kalas ni riječi više o ovoj temi, iako je jasno kakav bi to bio novi visoki predstavnik po mjeri Evropske unije. Onaj sa bonskim ovlašćenjima i koji bi i dalje pokazivao silu međunarodnog intervencionizma. Ne uklapa se to u ono na čemu insistiraju Sjedinjene Države – visoki predstavnik kao medijator, bez pretjeranog uplitanja u domaća pitanja. Istina, dvije trenutno suprotstavljene strane saglasne o ograničenom mandatu. O svemu drugom ne. U takvim odnosima, izvjesno je da bi na poziciji vršioca dužnosti visokog predstavnika mogao ostati Luis Krišok.

- Kad se uzmu u obzir evo i neke izjave samog gospodina Krišoka koji je prije neki dan rekao da u suštini ima puna ovlašćenja visokog predstavnika u BiH, mislim da stvari negdje idu više u pravcu da ovo pitanje bude rješeno upravo kroz ovaj prelazni period, da imamo neki ne možemo reći status kvo po tom pitanju, ali evo ovu trenutnu situaciju kao rješenje, a što bi negdje u ovom tranzicioniom periodu trebalo da vodi više ka ukidanju pozicije visokog predstavnika u BiH nego imenovanju nekoga drugog - navodi Bojan Šolaja Centar za međunarodne i bezbjednosne studije.

A nakon nelegitimnog Šmita, sporan i legitimitet Luisa Krišoka. Dejtonskim sporazumom funkcija vršioca dužnosti visokog predstavnika nije predviđena, kategorični u Ministarstvu spoljnih poslova Ruske Federacije.

- Takozvani vršilac dužnosti visokog predstavnika ne raspolaže nikakvim ovlašćenjima u smislu Dejtonskog sporazuma. Takva ovlašćenja može imati isključivo legitimni visoki predstavnik, čiju kandidaturu je odobrio Savjet bezbjednosti UN. Pokušaji zapadnih predstavnika u Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mirovnog sporazuma da gospodina Luisa Krišoka predstave kao "privremenog visokog predstavnika" nemaju nikakvo pravno utemeljenje - smatra Marija Zaharova portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Zaharova jasna – OHR što prije zatvoriti, funkciju visokog predstavnika ukinuti bez ikakvih preduslova. Odavno je, kaže, vrijeme da se narodi BiH oslobode spoljnog protektorata što je nespojivo sa suverenitetom BiH.

- Ministarstvo spoljnih poslova Rusije oglasilo se na način koji je jedini ispravan – treba zatvoriti i potpuno ugasiti poziciju visokog predstavnika, ne Kancelariju, već poziciju visokog predstavnika. BiH kao takva zaslužuje da nastavi pregovaranje i potencijalni proces pridruživanja EU bez visokog predstavnika. Sve ovo što se radi je samo mrcvarenje - kaže Lucijano Kaluža stručnjak za međunarodne odnose.

U tom, kako kažu analitičari, mrcvarenju, jedno je jasno – definitivno se stavlja tačka na rad OHR-a, bez obzira na dogovor unutar PIK-a ili mogući još jedan krah sastanka ambasadora. A to je upravo ono na čemu Republika Srpska godinama insistira – donositi odluke na osnovu dijaloga, zakona i Dejtonskog mirovnog sporazuma.