Kazna za građane koji čekaju pravdu: Zašto Kurti neće srpske tužioce i sudije
- Nakon odluke Tužilačkog savjeta Kosova o razrješenju sedam tužilaca iz srpske zajednice, koji su podnijeli ostavke 2022. godine, potpisala sam ukaze o njihovom razrješenju. Ovim činom se završava proces koji traje godinama i sprovodi odluka nadležne institucije, u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Kosovo - saopštila je Hadžiju.
Poslije skoro četiri pune godine u kojima je položaj srpskih tužilaca i sudija koji su podnijeli ostavke krajem 2022. godine bio u statusu kvo, ovih dana srpska javnost na KiM svjedok je ekspresnog niza događaja koji su finalizirani ukazom o razrešenju srpskih tužilaca.
Ostaje otvoreno pitanje otkuda odjednom ovolika žurba Kurtija i vlasti u Prištini po ovom pitanju i zašto im ne odgovara povratak srpskih sudija i tužilaca u pravosudni sistem kada je i u ovom slučaju očigledno kršenje odredaba Briselskog sporazuma iz 2013. i 2015. godine.
Najprije je prošle nedjelje petoro tužilaca i 15 službenika i članova pomoćnog osoblja srpske nacionalnosti povuklo svoje ostavke u Osnovnom tužilaštvu u Kosovskoj Mitrovici, podnijete 7. novembra 2022. godine, kada su funkcije i službu napustili srpski poslanici, srpski policajci, tužioci, sudije i pomoćno osoblje u institucijama zv. Kosova.
- Tužilački savjet je nedavno primio nekoliko imejlova poslatih na zvaničnu adresu predsjednika KTS od tužilaca i pomoćnog osoblja iz srpske zajednice Osnovnog tužilaštva u Mitrovici, u kojima su predsjednika obavijestili o svojim obavještenjima o povlačenju ranije najavljenih ostavki - izjavio je Arijan Gaši, predsjednik Tužilačkog savjeta tzv. Kosova medijima na albanskom.
Prije dva dana tzv. Tužilački savjet u Prištini odbacio je ove zahtjeve i imena tužilaca i 15 pripadnika pomoćnog osoblja srpske nacionalnosti koji su povukli ostavke proslijedio vršiteljki dužnosti predsjednice privremenih prištinskih institucija Aljbuljeni Hadžiju radi razrješenja.
Kako je saopšteno, četiri člana Savjeta glasala su za odbijanje zahtjeva za povlačenje ostavki, dok su tri člana bila za prihvatanje zahtjeva. Na sjednici savjeta, članica Arljinda Muća rekla je da se povratak srpskih tužilaca i pomoćnog osoblja može dogoditi samo ukoliko prođu procedure zapošljavanja.
Podsjećanja radi, povod za kolektivne ostavke srpskih sudija i tužilaca bila je odluka Prištine da suspenduje Nenada Đurića sa mjesta direktora Regionalne direkcije policije "Sjever", zato što je odbio da svojim sunarodnicima, Srbima na Sjeveru KiM izdaje opomene zbog korišćenja vozila sa KM registarskim tablicama.
- Ovo je realizacija one najave koju sam dao prije nekoliko dana. Danas su sve sudije, i oni koji nisu stigli juče da pošalju svoje ostavke sa zvaničnih mejlova, to i učinile. U sudu ostaju kolege naše Albanci sudije i administrativni radnici, a svi Srbi i administrativno osoblje i sudije podnijeli su ostavke. Čekamo samo na koji ćemo način da se razdužimo sa predmetima, sa opremom koju smo zadužili i kancelarijama - rekao je tada Nikola Kabašić, sudija Apelacionog suda i član Sudskog savjeta Kosova, dodajući, da što se njega lično tiče, on se neće vraćati u kosovsko pravosuđe.
Predsjednica Osnovnog suda u Sjevernoj Mitrovici Ljiljana Stevanović izjavila je tada da je ukupno oko 150 ljudi napustilo svoju službu u tom sudu, dodajući da su u sudu samo ostale kolege Albanci.
Zanimljivo, samo koji dan prije odluke Tužilačkog savjeta Kosova i ukaza Aljbuljene Hadžiju, oglasila se Evropska unija navodnim pozivom tzv. Kosovu da "omogući reintegraciju pravosudnog osoblja iz redova srpske zajenice, u skladu sa sporazumima postignutim u dijalogu i zakonima Kosova", te da se i Priština i Beograd "uzdrže od poteza koji bi mogli da dodatno zakomplikuju ovaj proces".
Sa druge strane, činjenica je da je Briselskim sporazumom iz 2013. godine, kao i kasnijim dopunama iz 2015. godine, predviđeno da u kosovskom pravosudnom sistemu nosioci pravosudnih funkcija budu i Srbi. EU je 2017. godine saopštila da su se Beograd i Priština dogovorili o završim koracima implementacije Briselskog sporazuma kada je u pitanju pravosuđe i da je 40 sudija, 13 tužilaca i više od 100 službenika do tog trenutka integrisano u kosovsko pravosuđe.
Ukaz Aljbuljene Hadžiju stigao je kao direktan odgovor na zahtjev Brisela Prištini da se "uzdrže od poteza koji bi mogli da zakomplikuju ovaj proces".
Advokat i bivši vojni tužilac Dragan Pašić u razgovoru za RT Balkan navodi da ovaj potez Prištine predstavlja krah pravosudne integracije na tzv. Kosovu.
- Ukazom v. d. predsjednice Kosova Aljbuljene Hadžiju stavljena je pravna tačka na Briselski sporazum u oblasti pravosuđa, vrata za jednostavan povratak srpskih tužilaca i sudija su trajno zatvorena. Sever KiM ostaje bez adekvatnog pravosudnog kadra koji govori srpskim jezikom i to direktno ugrožava pravo lokalnog stanovništa na pravično suđenje, produžava postupke i stvara potpunu pravnu nesigurnost - kaže Pašić.
Po njegovim riječima ovde se radi i o opasnom pravnom presedanu.
- Tužilački savjet i vršiteljka družnosti predsjednice Kosova poslali su poruku da se status pravosudnih funkcionera rešava političkim dekretima a ne kroz dijalog i vladavinu prava. To otvara put da i Sudski savjet uskoro postupi isto sa preostalih 25 srpskih sudija - riječi su Pašića.
Sagovornik navodi da kao advokat situaciju posmatra kroz prizmu zaštite prava građana.
- Kada eliminišete srpske sudije i tužioce vi niste kaznili njih, kaznili ste građane koji čekaju pravdu. Postupci će se odlagati a pravna nesigurnost raste - kaže advokat Pašić.
Postupak Tužilačkog savjeta i ukaz Aljbuljene Hadžiju su, pored ostalog, i očigledno kršenje Briselskog sporazuma kada je u pitanju pravosuđe na Kosovu i Metohiji.
- Očigledno da prištinske vlasti ne prihvataju nikakva uputstva i nikakva usmeravanja, ni dogovor od strane evropskih zvaničnika. Rješenje ovog problema je u proceduri ne u politici, a ovdje se radi o političkom dekretu. Ukoliko se u budućnosti postigne i politički dogovor o povratku, ove sudije i tužioci su sada pravno razriješeni. To znači da ne mogu samo da povuku ostavke, procedura nalaže kompletne provere, nostrifikacije i ponovna imenovanja što može trajati godinama - kaže advokat.
Za njega, jedini održivi izlaz je hitno uvođenje prelaznog i pregovaračkog perioda pod okriljem EU i Euleksa.
- Dakle ubrzani i garantovani konkurs predstavlja najbolji model i on je kompromis da se otvori vanredni i pojednostavljeni konkurs za prijem srpskih tužilaca i sudija. Time bi se formalno zadovoljile procedure Prištine ali bi se kroz međunarodne garancije obezbedilo da ti ljudi budu ekspresno vraćeni na svoja mesta. Pravosuđe ne smije biti instrument političkog nadmetanja. Bez multietničkog sastava u sudovima i tužilaštvima na Sjeveru nemoguće je izgraditi povjerenje građana u institucije. Sada je ključno da Sudski savjet ne povuče isti potez sa preostalih 25 srpskih sudija. Potreban je moratorijum na razrješenja dok se u Briselu ne dogovori kompromisni model ubrzanog reizbora - zaključuje advokat Pašić.