Trivan: Maksimalna opstrukcija srpskih povratnika
Predsjednik Udruženja Grahovljana u Beogradu Branko Trivan u izjavi za Srnu situaciju u Grahovu opisuje kao "totalnu devastaciju" i ističe da je ovaj grad potpuno zaboravljen i osuđen na propast.
Trivan navodi da je opstrukcija povratka srpskog stanovništva "urađena maksimalno", nije uloženo ništa u industriju kako bi mogli da zarade za život i, kako kaže, ništa nije vraćeno ljudima, jedino su kuće obnavljane.
Donedavno u Grahovu i okolini nije bilo ni jednog ljekara, pa su ljudi, kaže on, "bukvalno umirali na ulici".
- Јednog doktora sada imamo, i to od prije godinu ili godinu i po dana. Ranije su ljudi bukvalno umirali na ulici. Nastavnik fizičkog nam je umro na ulici. Nije imao ko da mu pritekne u pomoć - ističe Trivan.
Grahovo pripada Livanjskom kantonu, koji čine još dvije opštine sa srpskom većinom Drvar i Glamoč, te tri opštine sa hrvatskom većinom - Kupres, Tomislavgrad i Livno, u kojem je sjedište izvršne vlasti.
- Stanovništvo je srpsko, a imate kantonalnu vlast koja je hrvatska. Nažalost, nema se tu šta mnogo reći - kaže Trivan.
On ukazuje da je vrlo malo ljudi ostalo u Grahovu i okolnim selima pred naletom Hrvatske vojske 25. jula 1995. godine, a oni što su ostali, uglavnom stari i nemoćni, ubijeni su.
Danas su Srbi iz Grahova raštrkani širom svijeta, najviše ih je utočište našlo u Srbiji, jednim dijelom u Banjaluci, a žive i u Kanadi, Americi i Njemačkoj, gdje je ko mogao ili imao koga, da može da radi i preživi.
Kada je riječ o nadama Grahovljana da će jednog dana moći da se vrate u svoj grad i žive normalnim životom, Trivan nije optimističan i ocjenjuje da će zbog čiste vode i vazduha kao malo gdje na svijetu neko tamo živjeti, ali da, nažalost, ne misli da će to biti Srbi.
- Nema tamo ni Hrvata, da se razumijemo. Nema ni nas. Mi smo se tamo iskrvili, ratovali, sad ti prostori ostaju da možda čekaju neki novi narod. Možda je konačni cilj da Arape iz Evrope nasele na to područje, ali ko će to znati - kaže Trivan.
On navodi da je bilo pokušaja kupaca iz arapskih zemalja da kupe zemlju u Martin Brodu, koji je pripadao Drvaru, a onda je 1995. godine pripojen Bihaću.
Bilo je, napominje Trivan, već i ponuda kupaca iz arapskih zemalja za područje Grahova, a kontaktirani su vlasnici direktno.
- Treba raditi na svijesti našeg naroda da svoju imovinu legalizuje i da je uknjiži. Ne postoje pare za koje bih prodao moju zemlju, ali opet, nekoga muka natjera, pa da stan za 5.000 KM - ističe Trivan.