Ekstremno nizak nivo Dunava, ugrožena plovidba, biljni i životinjski svijet; Šta nas očekuje u avgustu?
Sušni i topli talas koji traje širom Srbije doveo je do rekordno niskih vodostaja na najvećim rekama. Na Dunavu se pojavljuje sve više sprudova, dok je količina vode u koritu na istorijskom minimumu, što ugrožava plovidbu, proizvodnju električne energije i riječne ekosisteme.
Hidrolog Republičkog hidrometeorološkog zavoda Sebije Dejan Vladiković rekao je da su ovogodišnji niski vodostaji stigli znatno ranije nego što je uobičajeno.
- Najniži vodostaji obično se bilježe krajem avgusta, a ove godine ekstremno niski nivoi zabilježeni su već krajem jula. Razlog su višemjesečni deficit padavina i veoma male zalihe vode u snježnom pokrivaču tokom zime - rekao je Vladiković.
Prema njegovim riječima, RHMZ je još prije mjesec dana izdao upozorenje na niske plovidbene nivoe, a na potezu Dunava od Bezdana do Bogojeva već su zabilježeni istorijski minimumi u posljednjih 50 godina mjerenja.
Pad vodostaja se nastavlja
Hidrološki modeli ne ukazuju na značajnije poboljšanje tokom avgusta.
- Očekujemo tek sporadične padavine, koje neće biti dovoljne za oporavak vodostaja. U narednih desetak dana na delu Dunava od Bezdana do Bogojeva moguć je dodatni pad od deset do 15 centimetara, što će dodatno otežati situaciju - naveo je Vladiković.
Uzrok niskih vodostaja nije samo suša u Srbiji, već nedostatak padavina u gotovo čitavom slivu Dunava.
- Izrazita suša traje od maja u južnoj Njemačkoj, Austriji, Slovačkoj, Češkoj i posebno Mađarskoj. U Srbiji je južno od Save i Dunava bilo nešto više padavina, ali one nisu bile dovoljne da poprave stanje - objasnio je Vladiković.
Dodao je da je dodatni problem to što je od februara količina vode u snježnom pokrivaču bila ispod višegodišnjeg prosjeka.
Ozbiljne posljedice za plovidbu i energetiku
Niski vodostaji već stvaraju velike probleme u riječnom saobraćaju. Turistički kruzeri gotovo da više ne saobraćaju uzvodnim dijelom Dunava, dok teretni transport funkcioniše otežano.
- Velike barže više ne mogu da plove punim kapacitetom, pa se teret pretovara u manje barže sa plićim gazom - rekao je Vladiković.
Posebno je pogođena proizvodnja električne energije. U akumulaciju hidroelektrane Đerdap trenutno pristiže oko 1.500 kubnih metara vode u sekundi, što je blizu istorijskog minimuma.
- Elektroprivreda pokušava da održi ravnotežu između proizvodnje električne energije i raspoloživih količina vode, ali je proizvodnja već redukovana - istakao je.
Ugrožen i biljni i životinjski svijet
Osim privrede, ugrožen je i ekološki status rijeka.
- Niski protoci znače manje rastvorenog kiseonika u vodi. Zbog visokih temperatura voda se dodatno zagrijava, što može ozbiljno ugroziti riblji fond i druge organizme u rijekama - upozorio je Vladiković.
Za značajniji oporavak vodostaja, prema procjenama hidrologa, bilo bi potrebno više epizoda obilnih padavina, sa ukupno najmanje 100 do 150 milimetara kiše raspoređenih širom centralne Evrope.
- Takav scenario ne očekujemo tokom avgusta. Dugoročni modeli pokazuju da bi određeno poboljšanje moglo da uslijedi tek u septembru - rekao je Vladiković.
Klimatske promjene donose sve češće ekstreme
Govoreći o dugoročnim trendovima, Vladiković je ocijenio da klimatske promjene dovode do sve učestalijih hidroloških ekstrema.
- Stručna javnost godinama upozorava da će se ovakve pojave sve češće smenjivati - od naglih i razarajućih poplava do ekstremno niskih vodostaja. Zbog toga je neophodno prilagođavanje klimatskim promhenama i podizanje svijesti o njihovim posljedicama - zaključio je Vladiković.