Stanivuković: Tražimo trajno rješenje za regionalnu deponiju
Učesnici protesta postavili su 23. avgust kao posljednji rok za dostavljanje odgovora na pitanja kada i kako će problem deponije biti riješen.
- Mještani Ramića su u pravu, a njihove kritike i problemi sa kojima se suočavaju moraju biti ozbiljno shvaćeni i riješeni. Kao Grad razumijemo njihove zahtjeve i predano radimo na pronalaženju trajnog rješenja za regionalnu deponiju - kaže Stanivuković.
Stanivuković je takođe istakao da je ipak važno da javnost zna četiri ključne činjenice koje u ovom trenutku određuju dalje korake.
- Postoje dvije ili tri potencijalne lokacije za novu deponiju. O jednoj, koja bi mogla biti najprihvatljivija, već se ozbiljno razgovara. Potrebno je konačno riješiti pitanje zemljišta i imovinsko-pravne odnose. Oko zemljišta na kojem se nalazi "Dep-ot" godinama je vođen veliki sudski spor. Јedna etapa tog postupka je okončana, ali odluka još nije konačna. Iako je i rukovodstvo "Dep-ota" bilo spremno da učestvuje u rješavanju ovog pitanja, spor u vezi sa zemljištem znatno je usporio cijeli proces i zahtijevao dodatno vrijeme - naveo je on, podsjećajući kako nije u pitanju problem koji se tiče isključivo Banjaluke.
Kako je rekao, radi se o regionalnoj deponiji na koju komunalni otpad odlažu Banjaluka, Gradiška, Prnjavor, Laktaši i druge lokalne zajednice.
- Zbog toga o novoj lokaciji ne može odlučivati samo Banjaluka. Rješenje mora biti zajedničko i usaglašeno sa svim gradovima i opštinama koji koriste deponiju. Kada nastane problem sa odvozom otpada ili funkcionisanjem deponije, od Banjaluke se očekuje da ga riješi, ali odgovornost i odlučivanje moraju biti regionalni. Vlada Republike Srpske mora biti partner u ovom projektu, jer je ovo, prije svega, njihova nadležnost. Ovo pitanje se tiče najnaseljenijeg dijela Republike Srpske, a izgradnja nove deponije zahtijeva najmanje 30 miliona evra. Zato je neophodno zajedničko učešće Vlade, lokalnih zajednica, evropskih fondova i drugih izvora finansiranja - kaže Stanivuković.