Vipotnik: Spremno dočekujemo naredno zasjedanje komiteta ESPOO
- Očekujem da će većina preporuka biti upućena Hrvatskoj, jer smo na zasjedanju u Ženevi dokazali propuste u njihovom postupanju u slučaju Trgovske gore - rekao je Vipotnik.
On je istakao da će delegacija koja zastupa BiH dočekati studiju uticaja na životnu sredinu spremna, sa jasnom i utemeljenom argumentacijom.
- Siguran sam da će naši dokazi natjerati Hrvatsku da odustane od Trgovske gore kao mjesta za izgradnju nuklearnog objekta - rekao je Vipotnik.
On je podsjetio da se nakon sučeljavanja u Ženevi i stav međunarodnih institucija počeo mijenjati i postoji mnogo više razumijevanja za stavove Srpske i BiH.
- Sučeljavanje koje smo imali u maju u Ženevi sa delegacijom Hrvatske pred Implementacionim komitetom ESPOO konvencije pokazalo je međunarodnom faktoru i javnosti koliko smo bili u pravu kada smo govorili o bahatom odnosu Hrvatske, koja sve vrijeme ignoriše jasne poruke i stavove o ovom pitanju koji dolaze iz Republike Srpske i BiH - napomenuo je Vipotnik.
Delegacija Hrvatske, dodao je, došla je potpuno nespremna na to sučeljavanje, za razliku od delegacije iz BiH, koja je u potpunosti ogolila pokušaje Hrvatske da potpuno zanemari stavove BiH kao potencijalno pogođene zemlje.
- Odmah po povratku iz Ženeve, mi smo nastavili aktivnosti na podnošenju predstavki sekretarijatima Arhuške, Bernske i Helsinške konvencije. Ministarstvo je iniciralo i te predstavke i aktivno učestvuje u prikupljanju dokaza za sve tri, ali će nosioci biti iz drugih institucija, nevladinog sektora i, što je posebno bitno, uz stvarnu podršku akademske zajednice - istakao je Vipotnik.
On je dodao da je Ministarstvo dobilo odluke naučno-nastavnih vijeća Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci i Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću o davanju saglasnosti za pridruživanje aplikantima za podnošenje žalbe Komitetu Bernske konvencije.
- Uz institucionalno djelovanje i angažman nevladinog sektora, prije svega mislim na `Grin tim` iz Novog Grada, koji je lider organizacija civilnog društva u ovom slučaju, posebnu snagu našoj argumentaciji daje upravo akademska zajednica, koja je obezbijedila na naučnim istraživanjima zasnovane dokaze da bivša ЈNA kasarna na Čerkezovcu ne zadovoljava nijedan parametar za zbrinjavanje bilo kakvog, a kamoli opasnog otpada - poručio je Vipotnik.
On je rekao da Hrvati nastavljaju sa svojim potcjenjivačkim odnosom.
- Nastojanja Republike Srpske i BiH da spriječe Hrvatsku da izgradi nuklearni objekat na Trgovskoj gori na samoj granici sa Srpskom odnosno BiH ne samo da je prioritet nego generacijski izazov koji je okupio veliki broj institucija i ljudi i koji je iznad svih unutrašnjih podjela kojima BiH obiluje - istakao je Vipotnik.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nukelarne elektrane "Krško", kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.
Hrvatski sabor izglasao je u decembru prošle godine Zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.