"Vratite nam naše najmilije – predugo čekamo" - tri decenije traganja i hrvatske šutnje
Helena Krstić nikada nije upoznala svog djeda Peru jer je rođena poslije njegovog nestanka u "Oluji", ali nastavlja borbu porodice da bude pronađen i dostojno sahranjen.
- U pitanju je Pero Boromisa koji je nestao sa još svoja tri saborca 1995. godine za vrijeme te zločinačke akcije "Oluja" i čiji posmrtni ostaci ni dan-danas nisu pronađeni, kao ni njegovih saboraca - istakla je Helena Krstić, unuka nestalog Pere Boromisa.
Sličnu priču već duže od tri decenije dijeli više od 600 srpskih porodica, za koje "Oluja" još nije završena jer tragaju za najmilijima. Ukazano je na zastoj u procesu traženja nestalih jer Hrvatska politizuje ovo pitanje i ne želi da procesuira počinioce zločina nad Srbima.
- Hrvatska i dalje jedina zemlja u regionu koja ima poznata registrovana grobna mjesta nastala asanacijom terena nakon Bljeska i Oluje i koja su registrovana i od strane Haškog tribunala. U Hrvatskoj se navodi da je riječ o žrtvama hrvatskim državljanima koji su u njima, što ukazuje na netačan zaključak o nacionalnosti žrtava, a zapravo je namjera da se na perfidan način prikriju srpska stradanja - naglasila je Dragana Đukić, predsjednik Udruženja porodica nestalih i poginulih lica "Suza".
U Komisiji za nestala lica Vlade Srbije kažu da Hrvatska, kažu, neće da sarađuje u procesu traženja i identifikacije Srba.
- U mrtvačnicama širom Hrvatske je 900 tijela za koje mi ne znamo kome pripadaju, za preko 400 smo sigurni da pripadaju Srbima jer su to tijela sa ekshumacija na kojima smo mi prisustvovali - rekao je Veljko Odalović, predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Srbije.
Kako bi istina o srpskim stradanjima ostala zabilježena za budućnost snimljena su svjedočenja porodica stradalih u akciji "Oluja", koja će postati sastavni dio baze podataka Memorijalnog centra Republike Srpske.
- Mi smo snimili u Beogradu svjedočanstva ljudi koji su bili i učesnici samog pogroma, ali i koji su nekoga izgubili u tim tužnim danima i njihova svjedočanstva su nešto što će u stvari biti i edukativna istorijska dimenzija svega onoga što Memorijalni centar radi i prezentuje - rekao je Denis Bojić, direktor Memorijalnog centra Republike Srpske.
Porodice nestalih kažu da ih najviše pogađa nepravda i činjenica na nemaju pravo na istinu ni poslije tri decenije.