Banjaluka: Komemorativna akademija povodom egzodusa Srba u zločinačkoj akciji "Oluja" (FOTO)
Akademiju "Da se ne zaboravi – marama plava" organizuje Dokumentaciono-informacioni centar "Veritas", a prisustvovali su joj ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir i direktor "Veritasa" Savo Štrbac.
- Krenulo je 200.000 ljudi, a mi smo tada imali ukupno 230.000 stanovnika i bilo je oko 30.000 vojnika na tom dijelu. Kada je omjer vojnika u pitanju, bilo je 7 naprema 1. Okidač za taj veliki egzodus jeste, ne tolika nadmoć hrvatske vojske, koliko strah od onoga šta bi ti vojnici napravili u neposrednom kontaktu sa narodom - rekao je Štrbac.
Komemorativnoj akademiji prisustvovala je i scenarista dokumentranog filma "Oluja, kolona koja traje vjekovima" Nataša Drakulić, kao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
- Meni je ovaj grad veoma važan i ostao je grad koji smo mi prvi vidjeli i gdje smo saznali da su se neki naši izvukli. Grad mira i ja u njega uvijek dolazim kao u svoju drugu kuću. Hvala vam i svi zajedno moramo da radimo da se ovo stradanje naše ne zaboravi i da pričamo dalje, a cijena neka bude kolika bude - navela je Drakulić.
Prethodno je ispred Hrama Hrista Spasitelja otvorena izložba pod nazivom "Da se ne zaboravi - granatiranje Hrvatske vojske na izbjegličke kolone na Petrovačkoj cesti i Svodni", povodom obilježavanja 31 godine od egzodusa Srba iz nekadašnje Republike Srpske Krajine u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije "Oluja".
U Parku oslobođenja biće prikazan i dokumentarni film "Petrovačka cesta".
Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.
Na ažuriranoj evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.
Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina.
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.