Dok Srpska i Srbija odaju počast žrtvama "Oluje", zvanična Podgorica na proslavi u Kninu (VIDEO)
Na obilježavanje hrvatske zločinačke akcije "Oluja", u kojoj je ubijeno i nestalo 1.905 Srba i protjerano više od 220.000 Krajišnika, proslavi u Kninu, odazvala se i delegacija Crne Gore.
Na ovakvu odluku zvanične Podgorice, stižu kritike iz same Crne Gore, Srbije, Republike Srpske - ovo nije samo podanički odnos prema Briselu, već prema Zagrebu.
- Ovo bismo morali riješiti. I jug i sjever. Riješiti na koji način? Da nanesemo takve udarce da Srbi praktično nestanu - govorio je Franjo Tuđman, bivši predsjednik Hrvatske u julu 1995. godine.
Tako je i bilo. U etničkom čišćenju, sa Banije, Like, Korduna i Sjeverne Dalmacije, protjerano je više od 220 hiljada Srba. Ubijeno i nestalo gotovo dvije hiljade Krajišnika. I to danas, u Kninu slave. Prvo su na tvđavi podigli hrvatsku zastavu. Zatim odali počast hrvatskim žrtvama. O srpskim, očekivano, ni riječi. Ono što ni ovaj put nije izostalo, jeste, u Hrvatskoj neustavni i kažnjivi ustaški pozdrav.
- Nikada mi neće iz srca oduzeti naš pozdrav, za dom spremni. A mi danas imamo pravo ovdje reći. Za dom. Spremni. Za dom. Spremni. Za dom. Spremni - kaže Dražen Keleminec.
Možda ovaj pozdrav nije mogao čuti, jer je odjekivao mimo ograde zvanične svečanosti, ali je otpravnik crnogorske Ambasade u Hrvatskoj, mogao čuti one o pravednoj, legitimnoj oslobodilačkoj Oluji. Ime otpravnika iz Ministarstva spoljnih poslova nisu saopštili, ali su sve pravdali redovnom diplomatskom aktivnošću i potrebom njegovanja dobrosusjedskih odnosa.
Predsjednik Јakov Milatović, ipak, ističe da dobri odnosi sa Hrvatskom ne znače obavezno prisustvo na obilježavanju u Kninu.
- Crna Gora njeguje dobre odnose sa Hrvatskom kao susjednom državom i partnerom na evropskom putu. Ti odnosi se zasnivaju na međusobnom poštovanju i saradnji, ali ne i na obaveznom prisustvu manifestacijama koje i kod velikog broja građana u Crnoj Gori izazivaju bolna sjećanja - smatra Milatović.
I ovaj, pomalo iznuđeni stav crnogorskog predsjednika, uslijedio je nakon poruka upućenih sa Dana sjećanja na hrvatsko-muslimanski pogrom nad Srbima 1995. Crnogorski poslanik Milan Knežević kategoričan je - ovo je veleizdaja Vlade Milojka Spajića, kojoj je mjesto u Mrkonjić Gradu, a ne u Hrvatskoj.
- Zvanična i odnarođena Crna Gora odlučila je da svoj barjak odnese sutra u Zagreb i stavi je pored šahovnica i tako još jednom zabode nož u bratsko srce i bratske leđa srpskom narodu, Srbiji i Republici Srpskoj - naveo je Milatović
Predsjednik Milorad Dodik kritikovao je rukovodstvo Crne Gore koje, kaže, u Hrvatskoj stoji na strani onih koji su pobili djecu, žene i civile i etnički očistili Republiku Srpsku Krajinu.
- Volim Crnu Goru, iz nekog svog razloga. Ali, ne volim je ovakvu kakva jeste - izdajničku, bez obzira što će neko reći da se miješam, jer oni se miješaju u našu bol, direktno nam zabadaju nož u srce. Јer stoje na strani onih koji su pobili malog Dobrića i drugu djecu, 500 žena - naglasio je Dodik.
Odnos Crne Gore prema srpskom narodu, vidljiv je bio i kroz priznanje nezavisnosti samoproglašenog Kosova. Na to je podsjetio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, dodavši da u Crnoj Gori, procentualno, živi više Srba nego u BiH.
- 33 odsto Srba živi u Crnoj Gori. Oko 31 odsto Srba u BiH. Јe li BiH priznala nezavisnost Kosova? Priznala bi je prva da se pitalo Sarajevo i Mostar. Nije dala Banjaluka. Nije dala Republika Srpska. Nije dalo rukovodstvo Republike Srpske, na čelu sa predsjednikom Dodikom - poručio je Vučić.
Poruka iz Mrkonjić Grada i da je predstavnik zvanične Podgorice danas u Kninu i zbog ustupka Briselu i evropske perspektive Crne Gore. Ivan Milošević iz crnogorskog udruženja novinara ističe, ovo je prvenstveno ustupak Zagrebu.
- Nevjerovatno je sa kakvom mizerijom i sa kakvim uslovima, ucjenama Zagreb nastupa prema Podgorici. A Podgorica ne da nema namjeru da odgovori, nego čak i te zahtjeve ispunjava ili namjerava da te zahtjeve ispunjava - naveo je Milošević.
Kao Srbin iz Crne Gore, očekivao je, kaže, da ova vlast, nastala nakon smjene DPS-a, vodi mnogo više računa o Srbima i srpskim interesima.
Očekivao je i da ispunjava srpske zahtjeve, a jedan od njih je, ističe, da dođu na obilježavanje značajnih srpskih datuma, poput Dana sjećanja u Mrkonjić Gradu. Ali, to se, na žalost 33 odsto Srba u Crnoj Gorii, nije dogodilo.