Poljoprivrednici se prilagođavaju ekstremnim vrućinama (VIDEO)
Poljoprivrednici se nastoje prilagoditi klimatskim promjenama - postrnom sjetvom kukuruza ili promjenom kultura.
- Mislim da je, moje možda razmišljanje, da ćemo preći na kukuruzni sirak zrnaš. Imaju te vrste sirka, jedni su za metlicu, jedno za zrno koji se pokazalo i nauka kaže da se jako kvalitetno i otporno pokazao na suši - rekao je Nikola Aleksić iz sela Golo Brdo kod Bijeljine.
- Ovo je već treća godina kako sejemo površine sa suncokretom. S obzirom da nema kiše u boljem je stanju već kukuruz i bolje ćemo proći sa suncokretom - smatra Lazo Urošević iz Male Obarske kod Bijeljine.
Ranim sortama kraće vegetacije ,štete od suše nastoje preduprijediti i proizvođači industrijskog krompira.
- Dnevne temperature koje prelaze 40 stepeni, noćne koje su oko 18,20 stepeni, velika turbulencija i velika razlika. Šokovi su to za biljku, a svjedoci smo da na ovim prostorima gubimo vode, podzemne vode nam se povlače dole u veće dubine - naveo je Mujo Bogaljević iz Јanje kod Bijeljine.
Lošiji kvalitet roda, manji prinosi,gubitak mikroflore i degradacija zemljišta, a veća osjetljivost biljaka na bolesti i štetočine neke su od posljedica koje trpe poljoprivrednici. Rješenja nisu jednostavna, ni jeftina. Navodnjavanje sistemima kap po kap daje najbolje rezultate. Međutim to se može primjeniti samo ntamo gdje ima vode.
- Organski malč kao što je slama kao što je neka trava ili TD ili neki sinetetički malč kao što je folija takođe mogu doprinijeti tome da jednostavno se dostupna vlaga bolje sačuva i bolje raspodijeli - jasan je profesor Miljan Cvetković.
I regenerativna poljoprivreda jedan je od načina adaptacije na klimatske promjene.
- Treba testirati sve terene treba vidjeti kako raditi sa tom regenerativnom poljoprivredom sa ili bez oranja - povremeno oranje ,uvođenje muđuusjeva plus navodnjavanje. Na spašavanju kvaliteta zemljišta i ostvarivanju ekonomske dobiti uz podsticaje - dodao je agronom Stevo Mesarović.
Navodnjavanje, protivgradne mreže i osiguranje usjeva resorno ministarstvo podstiče sa 60 odsto i više, međutim za ove mjere do sada nije bila velika zainteresovanost poljoprivrednika.
- Ove godine imam podatak da smo rezervisali tri miliona samo za ovu godinu. Јa se nadam da će do kraja poljoprivrednici dakle istrajati u ovoj mjeri. Apelujem ponovo na naše poljoprivrdnike da koriste ove mjere jer jednostavno bez toga nam neće moći opstati poljoprivreda u Republici Srpskoj - naglasila je ministar poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić.
Nove informacije i tehnologije, njihova brža primjena ,određene adaptacije u mjeri u kojoj je to neophodno pomoći će da se koliko - toliko prevaziđu negativne posljedice suše.