Ružičić: Plivu moramo čuvati zajedno, a javnost mora znati šta se radi u njenom koritu
Povod za inicijativu su radovi koji se trenutno izvode u koritu rijeke Plive na području Јajca, a koji podrazumijevaju zahvate u prirodnom koritu i izmjene njegovog postojećeg stanja.
Ružičićeva je naglasila da je posebno važno da se u ovom trenutku uključe organizacije koje se godinama bave zaštitom prirode, Plive i prirodnih resursa ovog kraja, među kojima su Centar za životnu sredinu iz Banje Luke, Fondacija "Atelje za društvene promjene – ACT" iz Sarajeva, Udruženje građana "Dolina Plive" iz Јezera, "Čuvari Plive" iz Šipova, Planinarsko društvo "Ćusine" iz Јajca, kao i rafting klubovi iz Šipova i Јajca, ali i sva druga udruženja i organizacije koje žele da doprinesu stručnoj i odgovornoj zaštiti rijeke.
View this post on Instagram
- Ne tražimo da bilo ko unaprijed donosi presude. Tražimo da svi zajedno dođemo do činjenica. Da vidimo šta se radi, na osnovu koje dokumentacije, ko je odobrio radove i kakve posljedice ti zahvati mogu imati po Plivu. Ako je sve urađeno u skladu sa zakonom i strukom, onda ne postoji nijedan razlog da to ne bude jasno i dostupno javnosti - poručila je Ružičićeva.
Ona je podsjetila da su brojna ekološka udruženja i građanske inicijative prethodnih godina reagovali i organizovali aktivnosti kada su prirodni resursi bili ugroženi, te da upravo sada postoji razlog da se ta energija ponovo usmjeri na zaštitu Plive.
- Imali smo reakcije kada su se otvarala pitanja drugih ekoloških problema i to je ispravno. Danas pred sobom imamo konkretne zahvate u koritu Plive. Upravo sada treba da pokažemo da ekologija nije selektivna i da prirodu branimo bez obzira na to gdje je ugrožena i ko izvodi radove - rekla je Ružičićeva.
Kako je istakla, aktuelne suše, visoke temperature i požari koji pogađaju brojne krajeve dodatno pokazuju koliko je važno odgovorno upravljati vodama i prirodnim resursima.
- U vremenu kada gledamo posljedice suša, požara i klimatskih promjena, moramo biti još osjetljiviji na svaki ozbiljniji zahvat u našim rijekama. Voda je resurs čiju vrijednost često shvatimo tek kada je izgubimo. Pliva je naše prirodno bogatstvo i ne smijemo dozvoliti da se bilo kakva promjena njenog korita posmatra kao nevažna stvar - naglasila je Ružičićeva.
Opština Јezero predložila je da zainteresovane organizacije i stručnjaci zajednički obiđu lokaciju radova, dokumentuju trenutno stanje i daju nezavisnu stručnu ocjenu izvedenih i planiranih zahvata.
Istovremeno će biti zatražena relevantna dokumentacija koja se odnosi na radove – projektna dokumentacija, podaci o investitoru i izvođaču, dozvole i saglasnosti, vodni akti, eventualne procjene uticaja na životnu sredinu, hidrološke i hidrauličke analize, plan izvođenja i sanacije radova, kao i podaci o stručnom nadzoru.
Posebno je važno, istakla je Ružičićeva, utvrditi mogući uticaj radova na prirodnu morfologiju korita, režim i brzinu protoka vode, nanose, stabilnost obala, riblji fond, vodena i priobalna staništa, kvalitet vode i nizvodne dijelove Plive.
- Pliva izvire u Šipovu, protiče kroz Јezero i nastavlja prema Јajcu. Ona ne poznaje administrativne granice. Zato ni posljedice jednog zahvata ne moraju ostati u granicama jedne opštine. To je razlog više da za stolom budu Šipovo, Јezero, Јajce, struka, ekološka udruženja i svi koji ovu rijeku zaista žele da sačuvaju - naglasila je Ružičićeva.
Ona je dodala da se u javnosti sve češće govori o "betonizaciji" prirodnih prostora i poručila da se upravo zato svaki zahvat kojim se značajnije mijenja prirodni izgled i funkcija riječnog korita mora stručno obrazložiti.
- Ne želimo pretpostavke, nego odgovore. Ne želimo politizaciju, nego dokumentaciju i struku. Naš cilj nije napad ni na jednu instituciju ili pojedinca. Naš cilj je jednostavan – da se Pliva sačuva - istakla je Ružičićeva.
Ona je poručila da Pliva nije samo rijeka, već prirodni, turistički, ekološki i razvojni resurs čitavog ovog područja.
- Pliva nas je povezivala mnogo prije administrativnih granica i povezivaće nas i poslije nas. Najmanje što dugujemo našoj djeci jeste da ne ćutimo kada vidimo da se njen prirodni prostor mijenja. Zaštita prirode počinje onda kada imamo hrabrosti i odgovornosti da pitamo šta se radi i kakvu Plivu ostavljamo generacijama koje dolaze - poručila je Ružičićeva.
Opština Јezero poziva sve zainteresovane organizacije, stručnjake i građane da se pridruže inicijativi kako bi se pitanje radova na Plivi sagledalo na osnovu činjenica, struke i potpune transparentnosti.