Institucionalna podrška vraća život u derventska sela

U najvećem derventskom selu - Osinji, živi tek oko 1.000 stanovnika, a nekada je samo u školi bilo više od 1.200 učenika. To vrijeme dobro pamti i Ružica Marić, koja je kao učitelj radila 40 godina.

- Bilo je divno, imao si i odličnih učenika, vrlodobrih, dobrih i dovoljnih, čak sam Boga mi i obarala neke, koji me i danas pamte, nisam bila strog učitelj, ali eto moralo se i to uraditi, ali tada se znanje tražilo - sjeća je Ružica Marić, prosvjetni radnik u penziji.

- Јa kad sam završio školu, mogao sam raditi u svakom gradu, jer nije bilo kadra tada, a došao sam ovdje da radim gdje nije bilo puta i struje jer sam osjetio da treba pomoći ljudima, da treba selo da počne da dobija status koji zaslužuje - rekao je Nedjeljko Marić, prosvjetni radnik u penziji.

Selo danas ima uređenu infrastrukturu, ambulantu, centar za kulturu, a sve to motiv je više za povratak na ognjište. Pola životnog vijeka Miodrag Marjanović proveo je u inostranstvu, a povratak u rodno selo za njega je bila, kaže, dobra odluka. Njegov primjer slijedi i sve više mladih, koji strane adrese mijenjaju za rodnu grudu.

- Bez sela nema života, gdje dobijaš sve, što je najvažnije, čist vazduh, prirodu, čistu vodu još imamo po selima, mada se dobro trudimo da svojim ponašanjem bacamo sve i svašta i to sve djeluje na to, ali nema ljepšeg života nego na selu - kaže Miodrag Marjanović iz Velike Sočanice.

Mladi se vraćaju u selo.

- Јa sam otišao vrlo mlad, sa 19 godina u Njemačku, radio sam tamo četiri godine, sad sam se trenutno vratio i otvorio svoju firmicu - priča Bojan Marinković,

Popljoprivreda je baš kao i nekada osnovno zanimanje većine mještana. Unapređenje infrastrukture omogućilo je i bavljenje nekim drugim djelatnostima.

- Sve je više i više mladih koji žele da se vrate ovdje u Osinju i u ostala sela, da žive da nastave tradiciju svoju - navodi Željko Nović, predsjednik MZ Osinja.

Iz Gradske uprave naglašavaju da aktivno rade na sanaciji infrastrukture, a sve sa ciljem da se u seoskim sredinama omoguće približni uslovi kao u gradu. Prioritet je razvoj seoskog turizma i ugostiteljstva.

- Derventa se opredjelila da ravnomjerno razvija i gradsko i seosko područje. Mogu da kažem da je u zadnjih dvije godine, dva miliona maraka uloženo u sesku infrastrukturu, a sada u narednom periodu mi ćemo da uložimo još skoro tri miliona maraka - kaže Igor Žunić, gradonačelnik Dervente.

Život na selu donosi ono što je u gradovima sve teže pronaći – mir, čist vazduh i komšijsku solidarnost. Zato se sela ponovo bude, čuvajući tradiciju, običaje i način života koji je generacijama oblikovao ovaj prostor.