CIK - nova pravila i tehnologije uoči opštih izbora (VIDEO)
Sa savremenim tehnologijama, slijedi li nam i savremeni kolaps 4. oktobra!? Šta je pokazao pilot projekat realizovan prije dvije godine?
Tehnološka "revolucija" na praznik demokratije u nedemokratskoj BiH, kulminaciju će dostići 4. oktobra.
Počela je nametanjem zakonskih izmjena i dekretskom realokacijom novca, u međuvremenu otjeranog Kristijana Šmita.
I izborom ne najpovoljnijeg već u Centralnoj izbornoj komisiji protežiranog, a na svjetskom tržištu aferama "obojenog" dobavljača opreme!
Nastavljena podređivanjem zakonodavstva i izborne "demokratije" preskupo plaćenoj aparaturi sa mnoštvom ograničavajućih elemenata i nepoznanica! I dok birači, a među njima, prema posljednjem popisu stanovništva gotovo 100.000 koji ni opštu pismenost nisu savladali i skoro 40 procenata informatički nepismenih, pokušavaju da shvate brojne nametnute "novitete", iz sjedišta izborne "revolucije" i dalje, naučeno ili naručeno, ponavljaju štivo!
- Cilj je da izborni proces bude sigurniji, transparentniji, efikasniji i pouzdaniji za sve učesnike - kaže Јovan Kalaba, predsjednik CIK BiH.
I prije dvije godine cilj je bio isti kada je na dijelu biračkih mjesta realizovan pilot projekat novih tehnologija istog dobavljača.
Ali rezultati baš nisu korenspondirali s ciljem. Samo 34 odsto operatera tvrdilo je da je glasanje uz pomoć aparata proteklo bez poteškoća. "Zapinjalo" je već kod identifikacije i autentifikacije ili otiska prsta birača.
Za više od 5,8 odsto, uglavnom starijih osoba zbog istrošenih papilarnih linija ili oštećenja, aparat nije uspio da očita otisak.
A onda se nižu i dodatni procentualni problemi koje je CIK evidentirao u opsežnom izvještaju – povremeno zagušenje aparata u sinhronizaciji sa serverom, povremena blokada aplikacije za identifikaciju, povremeno zagušenje tunela za identifikaciju, pogrešna dioba u konačnom zbiru uspješne i neuspješne autentifikacije, pa onda poteškoće s prekidima internet konekcije i tamo gdje je najčešće uredna...sve do nemogućnosti uzimanja otisaka zbog, zvuči tragikomično ali dužine noktiju. Od svih pobrojanih problema "revolucionari" se osvrću na onaj s internetom.
- U uređajima će biti dvije kartice dva operatera koji na tom području imaju najjači signal. Ne vjerujemo da će baš ostati bez ijednog. U slučaju da ne bude ni jedan signal na tom biračkom mjestu, propisana je procedura šta se radi s uređajem gdje se nosi, kako se nosi i šta će se odraditi - pojašnjava Nermin Lapandić, projekt menadžer Privremene jedinice projekta uvođenja specifičnih izbornih tehnologija.
Uređaj će "nosati", bar tako tvrde u CIK-u, i ako se eventualno pokvare u izbornom danu i na biračkom mjestu.
A takvih slučajeva bilo je i tokom pilot projekta kada su bilježeni problemi poput dobavljačevog pogrešnog podešavanja konfiguracije skenera za pogrešno biračko mjesto, zbog oštećenih SD memorijskih kartica i UTOR-a ili spremišta za kartice, zbog onečišćenja skenera tokom rada, zbog pomjeranja baterije tokom transporta skenera, zaglavljenih glasačkih listića i slično.
I kada su rješivi problemi otklonjeni zapisi skenera su pokazali da je na svega 23,77 procenata biračkih mjesta broj skeniranih glasova bio identičan ručno prebrojanim.
- Ako dođe do tehničkog problema ima se rok od dva sata za otklanjanje tih tehničkih problema. Ukoliko to nije moguće od strane operatera na biračkom mjestu, dolazi tehnička podrška, a i u tom slučaju ako ne bude moguće otkloniti kvar prva opcija je da se donese zamjenski uređaj, ako nije moguće ni sa zamjenskim uređajem, onda CIK donosi odluku da se glasanje nastavi na tradicionalan način - kaže Goran Mišković, generalni sekretar CIK BiH.
A ograničen broj zamjenskih ili rezervnih uređaja biće stacioniran, ne na biračkim mjestima već u sjedištima lokalne izborne komisije, koja su nerijetko i po deset i više kilometara udaljena.
I dok se uređaji eventualno budu "nosali", birači će valjda čekati da iskoriste svoje demokratsko pravo glasanja.
A čekaće i dok oni u redu ispred budu glasali, bar tako pokazuje projektovano vrijeme za rad mašina.
Samo za skeniranje jednog listića, pod uslovom da sve besprijekorno funkcioniše, potrebno je 40 sekundi - podaci su koalicije Pod Lupom, dok je tokom pilot projekta na pojedinim biračkim mjestima trajalo i diplo duže.
A birači će morati da skeniraju četiri listića. Potom vrijeme neophodno za identifikaciju i potvrdu identiteta sa ili bez zastoja i teškoća.
Pa onda za sam proces glasanja u kojem će umjesto jednog listića sa imenima kandidata pred sobom imati mnoštvo papira i uputstava, čitati ih, međusobno porediti, pamtiti ili prepisivati brojeve, povezivati ih sa strankama i tek onda pokušati pravilno da označe svoju preferenciju, što je ravno administrativnom lavirintu u kojem su greške itekako vjerovatne.
A to onda nije integritet izbornog procesa kojem se teži, već njegova suprotnost.
- Sa redizajnom glasačkih listića situacija se usložnjava. Smatramo da je ovo na neki način nepotrebna promjena koja dolazi vrlo kasno. Imamo vrlo malo vremena, svega mjesec i po dana do izbornog dana da obučimo građane birače kako koristiti nove tehnologije, što je lakši izazov ali i kako glasati na novim redizajniranim glasačkim listićima, što je teži izazov, kako na izborni dan ne bi zapravo doveli primjenu novih tehnologija u pitanje i ne bi imali značajan, ili značajniji ili veći broj nevažećih glasačkih listića - rekao je Dario Јovanović, projekt menadžer Koalicije "Pod lupom".
A bilo ih je više od 115.000 na posljednjim opštim izborima. Kada se sve sabere preskupe nove tehnologije na izborima možda djelimično znače manje prostora za prevare, ali svakako više rizika za greške!
Djelimično jer uz sve peripetije i nepoznanice na tradicionalan način i dalje će glasati birači u odsustvu, u DKP mreži, putem mobilnih timova i posredstvom pošte.
A samo za glasanje poštom što je, za izborne eksperte najpodložnije manipulacijama, registrovano više od 48.000 birača.