Vipotnik: Svaka odluka o prostoru ima dugoročne posljedice, značajna odgovornost na lokalnim zajednicama
Vipotnik je ukazao da je prostor ograničen resurs te da svaka odluka o njegovom korišćenju ima dugoročne posljedice, zbog čega je veoma važno da postoji dobra saradnja republičkih institucija, lokalnih zajednica, struke i javnosti.
On je rekao da prostorni plan Republike Srpske predstavlja "tehnički ustav", odnosno najviši strateški dokument prostornog uređenja Srpske i svi planovi nižeg reda moraju biti usklađeni s njim.
- Planiranje je temelj svakog uređenog društva. Ako prostor planiramo kvalitetno, onda možemo istovremeno da gradimo, razvijamo privredu, štitimo prirodne resurse i obezbijedimo kvalitetnije uslove za život - naveo je Vipotnik.
Prema njegovim riječima, kada prostor nije planski uređen, javljaju se problemi koje je kasnije veoma teško ispraviti, a to su pretjerana urbanizacija, betonizacija, bespravna gradnja, nedovoljno razvijena komunalna, saobraćajna i društvena infrastruktura, gužvme i gubitak zelenih površina.
Vipotnik je rekao da prostorno planiranje više nije samo pitanje izgleda grada, već i pitanje otpornosti na klimatske rizike i zaštite stanovništva.
- Ne smijemo zaboraviti ni klimatske promjene, koje dodatno mijenjaju način na koji planiramo prostor. Danas je neophodno ostavljati dovoljno zelenih površina koje snižavaju temperaturu u gradovima, čuvati prirodne tokove rijeka, izbjegavati gradnju na plavnim područjima i razvijati infrastrukturu koja je otpornija na ekstremne vremenske prilike - naglasio je Vipotnik.
Vipotnik je napomenuo da je donošenje odluke o izradi novog prostornog plana Republike Srpske i značajna politička odluka, koja dokazuje spremnost odgovornih da planski i ravnomjerno razvijaju Republiku, ali i da zaštiti njenu imovinu od napada koji su sve intenzivniji.
- Svjedoci smo da su iz godine u godinu urbanistički pritisci sve veći. Gradovi rastu, povećava se potreba za novim stambenim i poslovnim objektima, a investitori traže nove lokacije za gradnju. To je, sa jedne strane, pokazatelj ekonomske aktivnosti i razvoj, ali, s druge strane, ako se tom procesu ne pristupi odgovorno, možemo vrlo lako doći u situaciju da izgubimo ono što je neprocjenjivo – prostor, prirodu i kvalitet života - naveo je Vipotnik.
Govoreći o betonizaciji, Vipotnik je ocijenio da problem nastaje onda kada se gradi bez dovoljno zelenih površina, parkova, drvoreda, prostora za rekreaciju, bez adekvatne saobraćajne i komunalne infrastrukture.
- Savremeno urbanističko planiranje podrazumijeva da svaka nova gradnja mora biti praćena ulaganjem u javne sadržaje, javni prevoz, vodovodnu i kanalizacionu mrežu, energetsku infrastrukturu i sisteme za odvođenje oborinskih voda. Samo tako možemo govoriti o održivim i funkcionalnim naseljima - istakao je Vipotnik za Srnu.
Prema njegovim riječima, posebno važan izazov je bespravna gradnja.
- Ona nije samo pravno pitanje, već pitanje bezbjednosti, zaštite životne sredine i jednakosti svih pred zakonom. Objekti koji se grade bez dozvola često ne ispunjavaju propisane tehničke standarde, mogu ugroziti bezbjednost ljudi, narušiti planski razvoj naselja i stvoriti velike probleme u pogledu priključenja na infrastrukturu - napomenuo je Vipotnik.
Vipotnik je istakao da veliku pažnju treba posvetiti energetskoj efikasnosti i kvalitetu gradnje.
- Objekti treba da troše manje energije, da budu funkcionalniji, pristupačniji i prilagođeni savremenim standardima. To nije važno samo zbog zaštite životne sredine, već i zbog smanjenja troškova života za građane - rekao je Vipotnik.
Vipotnik je poručio da je najvažnije je shvatiti da prostor nije obnovljiv resurs i da ono što je jednom izgrađeno ostaje generacijama.
- Zato svaka odluka o gradnji mora biti promišljena i zasnovana na struci, zakonu i javnom interesu. Naš cilj nije da zaustavimo razvoj, već da obezbijedimo da se Republika Srpska razvija planski, odgovorno i u skladu sa principima održivosti - zaključio je Vipotnik.