Pirić: Za uvođenje novih tehnologija uzeli smo u obzir i prednosti i rizike
Iz CIK-a BiH napominju da cilj primjene tehnologije nije da dodatno zakomplikuje glasanje, nego da se olakša i ubrza obrada rezultata, smanji mogućnost ljudske greške, poveća transparentnost i unaprijedi integritet izbornog procesa.
- Konačna primjena zasniva se na rezultatima sprovedenih pilot-projekata, analizi uočenih izazova i mjerama kojima se ti izazovi trebaju prevenirati i otkloniti - navodi se u odgovoru CIK-a na upit Srne da li će najavljeni komplikovan način glasanja na oktobarskim izborima produžiti izborni dan, kao i da li su u obzir uzete loše strane primjene ovakvih tehnologija koje bi mogle dovesti u pitanje regularnost, tim prije jer je više zemalja odustalo od njihove primjene.
Iz CIK-a BiH ukazuju da su prije uvođenja izbornih tehnologija u izborni proces, sproveli četiri pilot-projekta na lokalnim izborima 2024. godine, a nakon toga usvojili Završni izvještaj o sprovedenim pilot-projektima i Studiju izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH, što je dostavljeno Parlamentarnoj skupštini BiH.
Kada je riječ o mogućem produženju vremena glasanja, tvrde iz CIK-a, pilot-projekt optičkih skenera dao je konkretne rezultate.
Na 143 biračka mjesta na kojima su skeneri korišteni, prosječno vrijeme glasanja bilo je između 40 i 44,9 sekundi, uključujući i najveći glasački listić korišten na lokalnim izborima 2024. godine.
Istovremeno, 140 biračkih mjesta zatvoreno je na vrijeme, što je jedan od pokazatelja da primjena skenera nije dovela do pretjeranih gužvi ili znatnog produženja procesa glasanja.
Imajući u vidu dužinu glasačkog listića na pilot-projektima 2024. godine, CIK BiH je izmijenio dizajn glasačkog listića, upravo radi brže obrade.
Iz CIK-a BiH potvrđuje da je tačno da će opšti izbori u oktobru biti složeniji sa stanovišta broja glasačkih listića koje će birači dobiti, ali i ističu da upravo zbog toga u pripremi posebnu pažnju posvećuju testiranju opreme, simulacijama izbornog dana, obuci članova biračkih odbora i tehničkog osoblja, kao i informisanju i edukaciji birača.
- Kada je riječ o mogućim rizicima primjene izbornih tehnologija, CIK BiH ih nije zanemario. Naprotiv, identifikovanje tehničkih i drugih izazova bilo je jedan od osnovnih ciljeva pilot-projekata i Studije izvodljivosti - navodi se u odgovoru CIK-a, koje potpisuje stručni saradnik za odnose sa javnošću Maksida Pirić.
Navedeno je da je "utvrđeno da je 143 od 145 optičkih skenera funkcionisalo, dok su samo dva izostala iz upotrebe".
Budući da je na tri skenera bila potrebna intervencija tehničke podrške zbog zamjene memorije, preporučena je dostupnost rezervnih memorijskih kartica na biračkim mjestima.
Istovremeno, 98 odsto rezultata u pilot-projektu elektronski je preneseno, a preostalih dva odsto ručno zbog opterećenja sigurne internet mreže neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta.
U CIK-u smatraju važnom i činjenicu da su elektronski preneseni rezultati ostali nepromijenjeni i kontinuirano dostupni javnosti, za razliku od ručno utvrđenih koji su se u pojedinim slučajevima mijenjali tokom naknadnog procesa.
Međutim, činjenice pokazuju da su se mnoge evropske zemlje, nakon loših iskustava sa elektornskim glasački uređajima, vratile klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.
Treba dodati da sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.