Štrbac: Svi koji su ratovali protiv Srba koriste Mladićevu smrt za opstanak svojih elita
Štrbac ističe da u BiH kopiraju ono što radi Hrvatska koja se priprema za vrijeme kada će joj ponestati "materijala" za progon po osnovu ratnih zločina, pa tenziju i podsjećanje na rat podgrijava prijavama protiv Srba zbog objava na društvenim mrežama.
- Hrvatska je uzor svima. Hrvati su napravili svjetski brend od modela procesuiranja neprijatelja za ratne zločine koji je potpuno zaživio u BiH, na /takozvanom/ Kosovu, čak i u Ukrajini, a tako i sada ovo, za društvene mreže, jer sve je to vezano za rat - kaže Štrbac.
To su, smatra Štrbac, procesi za ostvarenje njihovog konačnog cilja - da na svim tim prostorima nema Srba.
- Tereni na kojima su živjeli Srbi su im potrebni, ali ne i Srbi na tim terenima. Za ostvarenje tog konačnog cilja sudski procesi su mnogo efikasniji od tenkova i pušaka - kaže Štrbac.
Štrbac navodi da podnošenje čak 50.000 krivičnih prijava protiv Srba u BiH zbog odavanja počasti preminulom generalu Mladiću, što se može i višestruko povećati, predstavlja ozbiljan problem koji će produbiti jaz između naroda u BiH i sigurno neće ništa dobro donijeti.
- Oni su se zaigrali previše, a, kako vrijeme odmiče od rata, umjesto da se tenzije smanjuju i ljudi približavaju jedni drugima, dođu ovakva vremena koja samo produbljuju te tenzije - rekao je Štrbac.
On ocjenjuje da će se zbog ovih prijava, i oni koji generala Mladića i nisu toliko poštovali, sada iz inata solidarisati sa onima protiv kojih su podnesene prijave.
Štrbac napominje da se u BiH u podizanju prijava protiv Srba pozivaju na odredbe Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Incko, ali i u rezoluciji o Srebrenici iz 2024. godine.
KAKO OBEZBIЈEDITI DA IRACIONALNA MRŽNjA PROTIV SRBA NIKAD NE PRESTANE - HRVATSKI MODEL
Štrbac podsjeća da je Hrvatska po osnovu ratnog zločina, što je u slučaju hrvatskog pravosuđa mogao biti i običan šamar, procesuirala više od 4.000 Srba, dok je više od 21.500 Srba procesuirano za oružanu pobunu, koja je sada "pod amnestijom".
- Sada dolaze nove generacije, rođeni 90-tih su već stariji od 31 godinu i potrebno je održavati tu tenziju da su `Srbi prljavi, zli, ružni, neprijatelji Hrvatske`- kaže Štrbac.
Tako se jedino, navodi Štrabac, može protumačiti gonjenje Srba zbog objava na privatnim nalozima na društvenim mrežama – da su svi, i novije generacije koje nisu ni rođene u ratu, opet neprijatelji Hrvatske i da svi mogu biti procesuirani, ako ne za ratne zločine, onda za objave na društvenim mrežama.
- Vi sad ne smijete objaviti sliku svog djeda ili oca u uniformi Krajine, Krajiške vojske ili ЈNA, jer na taj način se, navodno, vrijeđaju osjećaji državljana Hrvatske - ističe Štrbac.
Prema njegovim riječima, očigledno je da osjećaje Srba – državljana Hrvatske niko ne zarezuje, jer da nije tako, kako bi bila moguće tolerisanje fašističke, ustaške ikonografija i pokliča "za dom spremni" pred milionskim auditorijem na koncertima Marka Perkovića Tompsona.
- Tomspon je za nove generacije `domoljubivi pjevač`. To je zbog indoktrinacije koja neprekidno traje u Hrvatskoj i koje je potiho bilo i u komunističko vrijeme, ali je eskalirala u ratnom sukobu - od pretškolskog uzrasta odgajaš djecu tako što ih učiš – mrzi Srbina jer on je kriv za sve - kaže Štrbac.
Kada je u pitanju primjena zakona kojim Hrvatska goni Srbe za objave na društvenim mrežama, Štrbac upozorava na poseban pravni apsurd gdje hrvatski organi gonjenja internet objave kvalifikuju kao "trajne prekršaje", odnosno računaju da prekršaj nije počinjen dana kada je objava postavljena, već onda kada je otkrivena.
- Time je zastara praktično suspendovana, a svaki Srbin koji je ikada išta emotivno ili zavičajno objavio postaje trajna meta - upozorio je Štrbac.
On ukazuje da se kriminalizuju najobičnija kulturna obilježja, a šajkača ili pominjanje Krajine iz doba Austrougarske ili istorijske ličnosti iz srpske istorije proglašavaju se za "veličanje četništva".
- Praćenje naloga Srba na društvenim mrežama je sistematsko. Cilj je zastrašivanje i sprečavanje bilo kakvog povratka ili održavanja veze sa rodnim krajem. Poručuje se da pravo na zavičaj, zavičajnu pjesmu, sjećanje i identitet za Srbe u Hrvatskoj ne postoji - istakao je Štrbac.