Obilježeno 35 godina od formiranja Druge krajiške brigade; Njegovati kulturu sjećanja na sve koji su dali život za Srpsku (VIDEO)

Tokom borbenih dejstava Druga krajiška brigada imala je više od 1.500 ranjenih boraca, među kojima je više od 750 ratnih vojnih invalida.
Iza brojeva koji svjedoče o snazi ove brigade, ostaju ljuske sudbine, životi, godine provedene na ratištma i uspomene na slavne borce koje vrijeme ne može izbrisati.
- Sa ovog mjesta smo krenuli na ratni put 18. septembra 1991. godine. Umirali su hrabro na nogama da njihovi potomci ne bi klečali na koljenima. Zato smo tu svake godine, pomolimo se Bogu za spasenje njihovih duša, da počivaju u rajskom miru, tamo gdje svi pravednici počiuvaju - istakao je pripadnik Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske Milan Kecman.
Pripadnik Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske Čedomir Lolić dodao je da su 1991. godine krenuli, te da je na čelu kolone bio on
Borci Druge krajiške prošli su od Zapadne Slavonije, "Koridora života", preko gradačačkog, oraškog, dobojskog, sarajevskog, vlašićkog, glamočkog i bihaćkog ratišta, pa sve do Manjače.
- Najbitina stvar u ovom svemu bio je Koridor života. U to vrijeme smo bili zajedno sa 43 motorizovanom brigadom na desnom boku napada naših snaga za osvajanje koridora. To nam je bila jedna od najvećih operacija i naše brigade i generalno Vojske Republike Srpske - naveo je pukovnik u penziji i predsjednik Udruženja boraca Druge krajiške brigade Goran Arambašić.
Major i predsjednik organizacionog odbora Druge krajiške brigade Vojske Republike Srpske Saša Mićin dodao je da kada su krenuli u borbu i u rat nisu ni o čemu razmišljali, nego kako da sačuvamo jedni druge, pored sebe i sve one koji su bili iza nas.
Njegovati kulturu sjećanja na sve one koji su dali život za Republiku Srpsku, naša je obaveza naglašava ministar rada i boračko invalidske zaštite Srpske Radan Ostojić.
- Bio je to put stradanja i golgote ali i put drugarstva, sloge, jedinstva, put nesebičnog žrtvovanja i zalaganjai put na kome je vaskrsla sloboda, Republika Srpska - dodaje Ostojić.
Grad Banjaluka ima u planu izradu monografije i filma o Drugoj krajiškoj brigadi.
- Јednog dana kada gotovo i ne bude ni jednog živog svjedoka svega toga, biće filmovi, knjige i dokumentarci koji će govoriti o svemu tome - naveo je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Tri i po decencije od osnivanja obilježava i 16. krajiška motorizovana brigada. U Banjaluci su danas položeni vijenci kod Centralnog-spomen obilježja u Banjaluci, a centralni događaj biće sutra u Mašićima kod Gradiške.
- U Mašićima se ove goidne gradi i pri kraju je ali još tu ima posla nekih 10-15 posto da se završi da i 16a brigada 30 godina nakon rata dobije svoju spomen sobu gdje možemo da izložimo naše spise i slike naših poginulih boraca - dodaje predsjednik Udruženja boraca 16. Krajiške motorizovane brigade Gojko Stanojević.
Šesnaesta krajiška motorizovana brigada borila se na više od 20 ratišta. Za ratne zasluge odlikovana je Ordenom Nemanjića. Kroz ovu brigadu je prošlo oko 12.000 boraca, od kojih su 432 poginula, a oko 2.000 je ranjeno.
