Građanska inicijativa " Za plan" peticijom protiv izmjena regulacionih planova: Vrtić ne damo, zgrada nam ne treba (VIDEO)
Mnogi Banjalučani to opisuju kao urbicid. Јer prirodno je da se svaki grad širi i razvija u skladu sa svojim kapacitetima i potrebama stanovništva. Ali, kada gradnja postane divlja i neplanska to može dugoročno izmijeniti izgled grada.
Šta je čiji interes - o tome javnost već bruji. Mještani banjalučkog naselja Aleja Centar predali su peticiju sa više od 300 prikupljenih potpisa gradskim vlastima.
Traže da se odustane od predložene izmjene dijela regulacionog plana koji se odnosi na obuhvat između Aleje Svetog Save, Ulice Branka Ćopića, Bulevara olimpijskih pobjednika i Bulevara srpske vojske. Ovo nije prvi pokušaj da se regulacioni plan mijenja, mimo volje građana. Zato su mještani kategorični, ne želimo beton- želimo zelenilo, vrtić i školu.
- Posljednji put je to bilo ove godine, u julu kada je bio javni uvid, ponovo i nacrt izmjene regulacionog plana, gdje je predviđeno da se izbriše samostojeći objekat, vrtić i da se na tom mjestu gradi stambena zgrada sa sedam spratova, što je naravno za građane nedopustivo - poručila je Tijana Grujić iz peticije "Za plan".
Mještanka Јelena Srdić, kaže da je vijest o gradnji višespratnice potresla. Јelena je majka troje djece i stan je kupila baš u ovom dijelu Banjaluke jer je tu predviđen vrtić i škola, što bi njoj i djeci dosta olakšalo svakodnevicu.
- Ovo naselje kada ga pogledate, većinom je asfaltirano, većinom je beton, nema zelenih površina. Mi se naravno bunimo, jer ljudima je prilikom kupovine stanova, ko god ima djecu, bilo mu je logično da bira jer će biti vrtić i škola. Druga stvar, računajući kad se izgrade vrtić i škola urediće se i zelene površine, negdje gjde će se djeca moći igrati. Јa sam kupila stan 2021. godine, najstariji dječak je krenuo u prvi razred, mislila sam ovaj srednji pa i najmlađi, biće za njih vrtić i škola, ali ništa od toga - navela je Srdićeva.
Podnosoci peticije "Za plan" ogorčeni jer se Banjaluka u kratkom vremenskom periodu pretvorila u grad betona i višespratnica. Јer kažu - škola, vrtić, i prostor za život nisu luksuz, već prijeka potreba svakog naselja.
- Zato što imamo hipererprodukciju stambene izgradnje u centru grada, i ništa se drugo ne gradi i ne nudi građanima osim stambenih zgrada i onda normalno dolazi do opterećenja postojeće infrastrukture, a u ovom slučaju, ono što je najvažnije, preopterećenje predškolskih i školskih kapaciteta - kazala je Srdićeva.
Stručnjaci upozoravaju da su gotovo svi kapaciteti u Banjaluci puni, i da interes ljudi mora biti ispred investitora.
- Svaki novi regulacioni plan praktično predstavlja atak na zelene površine, atak na sadržaje javnog karaktera kao i urbani standard kao što su školska igrališta, dječiji vrtići, kapaciteti osnovnih škola su već prevaziđeni. Ništa od toga se ne planira, jer regulacioni planovi služe isključivo za planiranje na nivou parcela za potrebe privatnih investitora - kazala je Brankica Milojević, profesor na Arhitektonsko-geodetsko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Banjaluci.
I ranije su mještani više puta organizovali proteste i dizali glas protiv urbicida, betonizacije i divlje gradnje. Cilj im je spriječiti neplansku gradnju i osigurati da se Banjaluka razvija u skladu s javnim interesom i potrebama građana.