Banjaluka se vrti u krug: Nikad više kružnih tokova, a gužve nikad veće (VIDEO)
Možda bi dolazak novih električnih autobusa i tramvaja uveo red. Ali, grad nema svoje preduzeće, tri testna autobusa raspoređena su privatnim prevoznicima, od kojih se jedan već pokvario.
Gradski odsjek za saobraćaj i puteve umjesto da rješava problem hroničnih gužvi u gradu godinama "spava". Za to vrijeme gradonačelnik šminka grad, a gorući problemi, poput kolektora, vodosnabdijevanja, još čekaju. Primjedbe se nižu i za izgled kružnih tokova. Stručnjaci upozoravaju da visoki spomenici i razne instalacije na kružnim tokovima povećavaju opasnost od saobraćajne nesreće za čak 20 odsto.
- Ono što smo mi primijetili, da je izuzetno slab rad nadležnog odjeljenja, najčešće se struka i ne konsultuje. Rade se neke populističke mjere koje ne daju rezultate, nego samo dalje zakomplikuje stvar kada su u pitanju kružni tokovi, ali i postavljanje određenih reklama, štipaljki ili tulipana koji samo odvlače pažnju vozača - rekao je stručnjak za saobraćaj Milenko Јaćimović.
Iako je Skupština grada usvojila Plan održive urbane mobilnosti, koji za cilj ima veći stepen korišćenja javnog prevoza, gradske vlasti ni ovaj strateški dokument ne poštuju, sve rade po ličnim nahođenjima, ističe Nikola Ćopić, vještak saobraćajne struke.
- Naš grad je usvojio na Skupštini SUMP, odnosno plan urbane mobilnosti i studiju javnog prevoza. Ni jedan od ovih studija, a koji su strateški dokumenti na osnovu kojih bi trebao da se razvija grad, a naročito javni prevoz ne predviđa tramvaje kao vid prevoza, nego da se saobraćajne trake fizički odvoje po kojima bi se kretali samo autobusi. Kao što znamo, u Banjaluci ne postoji ne jedan kilometar ovakve trake - dodaje Ćopić.
Banjalučki kružni tokovi u rekordnom periodu pretvorili su se u izložbeni prostor. Kozmetički i veoma skupi projekti predstavljaju opasnost za sve učesnike u saobraćaju. Umjesto zelenila - beton, i sve ovo može ozbiljno narušiti autentični izgled grada.
- Postoji realna opasnost da ukoliko vi pretjerate sa spomenicima, a postoje gradovi u našem okržnju koji su zaista došli do te tačke, postavlja se pitanje, može li doći do prezasićenja, da li stanovnici grada mogu da apsorbuju sve te spomenike. Postoje jako lijepi primjeri gradova iz neposrednog okruženja, konkretno u Sloveniji i Italiji gdje se kružni tokovi rješavaju zelenilom u kružnim tokovima, na potpuno drugačiji način da ne utiču na saobraćaj i da ne devastiraju ili vizuelno zagađuju našu urbanu matricu - naglasio je Saša Čvoro, dekan Arhitektonsko građevinsko geodetskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.
I dok Stanivuković najavljuje novu, revolucionarnu eru u saobraćaju, gdje će banjalučkim ulicima saobraćati četiri tramvaja na baterije dužine oko 30-ak metara i stotinu električnih autobusa, u Hrvatskoj, gdje su stigla slična vozila, je totalni kolaps. Naime, trećeg dana od nabakve osam električnih autobusa, četiri su se već pokvarila.
- Јedan autobus je dužine 12,5 metara ili 18 metara zglobni, a ovaj je 33 metra i imaju posebne trase kuda mogu ići. Tako da neka se neki smiju, mi se ne smijemo. Mi Banjaluku vidimo kao grad budućnosti, ekološki grad, a zato trebaju električni autobusi, tramvaji bez šina na baterije, novi izumi. Trebamo biti prije Ljubljane, prije Zagreba i prije mnogih gradova - istakao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Trka s vremenom je postala svakodnevica, a sekund nepažnje u saobraćaju može dovesti do stravičnog ishoda, upozorava struka. Sve ovo zanemaruje gradonačelnik i ne odustaje od nabavke novih vozila, iako ove stavke čak i nema u gradskom budžetu.
- Grad Banjaluka ima budžet predviđen za javni prevoz. Činjenica je da skupština grada neke stvari nije odobrila, da smo mi snalažljivi, da smo lisice. Prema tome, ima jedna velika stavka - javni prevoz i unapređenje javnog prevoza. Na toj stavci postoji iznos od oko 10-15 miliona za razne stvari, a ja u okviru svoje potrošačke jedinice mogu malo da iskoristim svoja ovlaštenja i onda mi to namjestimo da to funkcioniše - dodao je Stanivuković.
I dok građani već nekoliko godina čekaju na izgradnju kolektora za prečišćavanje otpadnih voda, stabilnu toplovodnu mrežu i urednu sezonu grijanja, dobijaju samo hvalospjeve i neispunjena predizborna obećanja.
Kada se sve stavi na papir, kada bi Banjlučani samo gledali gradonačelnikove objave na društvenim mrežama i razglednicu koju pravi od Banjaluke, možda bi i pomislili da grad ide uzlaznom putanjom. Međutim, dovoljno je da izađu na ulicu i vide prljav grad, kilometarske kolone i lošu putnu infrastrukturu.
Za ovakve goruće društvene probleme ne postoji jedan klik kojim se mogu izbrisati ili filter koji bi uljepšao sumornu realnost.