Višković: Ugovorena izgradnja 114,5 kilometara auto-puteva, investicija vrijedna više od 2,5 milijardi KM
Višković je naveo da "Autoputevi Republike Srpske" trenutno upravljaju sa 111 kilometara auto-puta, a da bi u narednih tri do pet godina, realizacijom već ugovorenih projekata, Republika Srpska trebalo da ima gotovo dvostruko veću kilometražu auto-puteva.
- Sto četrnaest i po kilometara novog auto-puta, na ovih postojećih 111, mi već imamo ugovoreno, izabrane izvođače i obezbijeđeno finansiranje - rekao je Višković u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske - SRNA.
On je napomenuo da je jedan od strateških ciljeva povezivanje Banjaluke i Beograda auto-putem kroz Republiku Srpsku, navodeći da je dionica od Gradiške do Doboja već izgrađena, kao i novi most preko Save kod Gradiške.
Višković očekuje da će hrvatska strana uskoro završiti brzi put od Okučana do mosta u Gradišci, što bi, kako je naveo, trebalo značajno da utiče na preusmjeravanje saobraćaja iz BiH prema zapadnoj Evropi preko ovog graničnog prelaza.
U PRVOЈ POLOVINI OKTOBRA OTVARANjE INTEGRISANOG PRELAZA NA RAČI
On je naveo da su ugovorene i dionica Vukosavlje–Brčko u dužini od 31 kilometar i dionica Brčko–Bijeljina dužine 17 kilometara, za koju su angažovane dvije kineske kompanije.
Kada je riječ o pravcu prema Srbiji, Višković je istakao da se u prvoj polovini oktobra očekuje otvaranje integrisanog graničnog prelaza na Rači, novog mosta preko Save koji je izgradila Srbija i dionice auto-puta od Šida prema Rači.
- Mi sa naše strane završavamo dio auto-puta i poveznicu sa našeg dijela auto-puta na postojeći magistralni put Bijeljina–Rača, kako bi u potpunosti integrisani granični prelaz, auto-put i most preko Save na Rači bili u funkciji - rekao je Višković.
On je izrazio žaljenje što izvođač nije uspio da završi svih 20 kilometara auto-puta od Rače do Bijeljine, ali je naveo da je dobio uvjeravanja, koja je tražio i u pisanoj formi, da bi ova dionica trebalo da bude završena do kraja naredne godine.
Višković je rekao da se na trasi Bijeljina–Brčko već obavljaju pripremni radovi, izrada projektno-tehničke dokumentacije, priprema trase i uklanjanje humusa, dok se slični radovi izvode i na dionici Vukosavlje–Brčko.
On je istakao da je jedina nepokrivena dionica na pravcu povezivanja Banjaluke i Beograda auto-putem kroz Republiku Srpsku trenutno Vukosavlje–Doboj.
Višković je rekao da su "Autoputevi Republike Srpske" inicirali razgovore sa Svjetskom bankom o finansiranju izgradnje dionice Doboj–Vukosavlje, duge oko 36 kilometara.
On je potvrdio da su razgovori u poodmakloj fazi i da je oko 80 odsto posla sa Svjetskom bankom već završeno, te istakao da očekuje da bi do kraja ove godine na odboru direktora te institucije mogla biti odobrena sredstva.
- Radi se o 500 miliona evra za izgradnju te dionice - rekao je Višković.
On je naglasio da je dionica Doboj–Vukosavlje posljednja preostala na Koridoru "Pet ce" kroz Republiku Srpsku, te da će njenom izgradnjom biti završeno povezivanje Banjaluke i Beograda.
"Sa ovim rješavamo dva naša pitanja, a to je povezivanje Beograda i Banjaluke, a isto tako i Koridor `Pet ce`", rekao je Višković.
On je naveo da bi izgradnjom ove dionice Republika Srpska završila Koridor "Pet ce" na svojoj teritoriji.
IZGRADNjOM OBILAZNICE RASTEREĆENjE SAOBRAĆAЈA U DOBOЈU
Govoreći o takozvanoj obilaznici oko Doboja, na Koridoru "Pet ce" Višković je naveo da je riječ o dionici dugoj oko 6,5 kilometara, ali tehnički zahtjevnoj, sa dva tunela, mostom preko Bosne i vijaduktom.
Prema njegovim riječima, problem je predstavljala građevinska dozvola za tunel "Putnikovo brdo dva" koji dijelom ulazi na teritoriju Federacije BiH /FBiH/.
Višković je rekao da su "Autoputevi Republike Srpske" dobili pisano obavještenje od "Autocesta FBiH" da je riješeno pitanje saglasnosti za pretvaranje šumskog i poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, što bi trebalo da omogući pokretanje procedure za izdavanje građevinske dozvole.
On je ocijenio da je ova dionica veoma značajna i za Koridor "Pet ce" i za rasterećenje saobraćaja u Doboju.
- Doboj će tim biti rasterećen i u značajno boljoj poziciji što se tiče saobraćajnih špiceva - kaže Višković.
DO NAREDNE SEZONE PROŠIRENjE KAPACITETA NAPLATNIH STANICA U ЈAKUPOVCIMA I GRADIŠCI
Vršilac dužnosti direktora Јavnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske" Radovan Višković izjavio je da bi do naredne turističke sezone trebalo da bude proširen kapacitet naplatnih stanica u Јakupovcima i Gradišci.
On je naveo da je u toku javna nabavka za proširenje naplatnih stanica u Јakupovcima i Gradišci, kako bi se povećao njihov kapacitet u periodima pojačanog saobraćaja.
Višković je u podkastu Medijskog sistema Republike Srpske - SRNA rekao da broj korisnika auto-puteva raste svake godine, što istovremeno povećava prihod od putarine, ali stvara i potrebu za unapređenjem infrastrukture.
- Mi već u Јakupovcima i kod Gradiške, puštanjem u saobraćaj novog mosta preko rijeke Save, imamo sada problem sa brojem naplatnih rampi - kaže Višković.
On je naveo da se tokom sezone godišnjih odmora, praznika i perioda kada veliki broj ljudi koji rade u inostranstvu dolazi u Republiku Srpsku stvaraju gužve na pojedinim naplatnim stanicama.
CILj POVEĆATI ELEKTORNSKU NAPLATU PUTARINE
Govoreći o elektronskoj naplati putarine, Višković kaže da nije zadovoljan činjenicom da ovaj vid naplate trenutno upotrebljava oko 30 odsto korisnika, te da je cilj da to bude 70 odsto.
Prema njegovim riječima, veći udio elektronske naplate smanjio bi gužve i vrijeme čekanja na naplatnim stanicama.
On je napomenuo da je 1. juna omogućeno korišćenje TAG uređaja "Autoputeva Republike Srpske" na auto-putevima u Srbiji.
- Sa jednim TAG-om prolazimo naplatne stanice i u Srbiji i u Republici Srpsko - rekao je Višković.
On je podsjetio da je sličan aranžman uspostavljen i sa Federacijom BiH, navodeći da se radi na proširenju saradnje i sa drugim zemljama regiona.
Govoreći o zimskom održavanju, Višković je pohvalio rad "Kozaraputeva" jer su tokom prethodne zimske sezone dionice auto-puta bile među najbolje očišćenim u regionu.
On je rekao da "Autoputevi" imaju centre za osmatranje i kontrolu u Laktašima i Kladarima, kao i da je veći dio auto-puta pokriven kamerama, te da je prošle godine formirana i služba za ophodnju – čiji pripadnici 24 časa dnevno obilaze auto-put.
Oni, kaže Višković, reaguju u slučaju zastoja, kvarova ili saobraćajnih nezgoda, ali i uočavaju oštećenja bankina i zaštitnih ograda, pojavu životinja na auto-putu, kao i klizišta, oboreno drveće i druge potencijalne opasnosti.
Višković je istakao da su auto-putevi najbezbjedniji vid putne infrastrukture, te pozvao vozače da ih koriste.
ŽELjA DA OD TREBINjA DO NOVOG GRADA BUDE SAVREMENA INFRASTRUKTURA
Odgovarajući na pitanje o viziji mreže auto-puteva Republike Srpske za deset godina, Višković je rekao da želi da Srpska od Trebinja do Novog Grada ima savremenu infrastrukturu, u skladu sa potrebama i preporukama struke.
On je naglasio da ne smatra da svuda treba graditi auto-put.
- Negdje u nekim dijelovima izgradnja treće trake zadovoljava potrebe. Negdje brza cesta zadovoljava potrebe. Negdje je rješenje adaptacija, proširenje, ispravka nekih krivina ili kritičnih mjesta na postojećim dionicama - rekao je Višković.