Globalni sukobi, rast cijena enrgenata i suša podižu troškove života, u odnosu na lani inflacija sve veća (VIDEO)
Kada se tome doda i ovogodišnja suša, očekivati da se troškovi života neće povećati, bilo bi za rubriku "vjerovali ili ne".
Sjesti u automobil, kupiti osnovne životne namirnice, platiti ratu kredita… Samo tri od mnogih drugih životnih obaveza i troškova današnjice, koje poskupljuju. To potvrđuje i statistika. U odnosu na lani inflacija sve veća.
- Cijene proizvoda za ličnu potrošnju u Srpskoj u avgustu 2026. u odnosu na prethodni mjesec više su u prosjeku za 1,3 odsto, dok su na isti mjesec prethodne godine, više za pet odsto. U odjeljku prevoz povećanje je 22,5 odsto usljed povećanja goriva i maziva za automobile od 38,8 odsto - naveo je Ognjen Ignjić iz Zavoda za statistiku Srpske.
Božana Radomir iz Saveza sindikata Srpske kaže da kada govorimo o samom iznosu potrošačke korpe, posljednji podatak jeste za mjesec avgust ove godine i ona je dostigla iznos od 2.937 maraka i kao takva je veća u odnosu i na junsku i sve one prethodne sindikalne potrošačke korpe.
- Troškovi prehrane u mjesecu avgustu dostigli su iznos od 1.354 marke - dodala je Radomir.
Dobra vijest je što se u posljednje vrijeme bilježi stagnacija cijena. To je rezultat određenim mjera Vlade Srpske, kaže ministar finansija i trezora u Savjetu ministara Srđan Amidžić.
Protiv inflacije se bori i višim kamatnim stopama. Јer po logici smanjenja ponude novca na tržištu, takve odluke donose američka i evropska centralna banka. Ali to nisu dobre vijesti za one koji imaju kredite.
Bez obzira što mi nismo ni dio Amerike ni Evropske unije euribor raste, pa tako i kamate u bankama kod nas.
- Tako da mi u narednom periodu u skladu sa monetarnom politikom ECB-a koja se na određen način prelijeva u Bosnu i Hercegovinu i kroz promjene Euribora, možemo očekivati male promjene u visini kamatnih stopa na tržištu Bosne i Hercegovine. Međutim, opet ističem, neće biti dramatične promjene kamatnih stopa - rekao je Edis Ražanica iz Unije udruženja banaka BiH.
A mnogo puta potvrđeno, da jedna nesreća ne dolazi sama, dešava se i ovaj put.
Posljedicama globalnih ratova i svjetske nestabilnosti pridružuje se i ovogodišnja suša, koja takođe utiče na poljoprivredne prinose, a sve to biće ukalkulisano u cijenu određenog proizvoda.
Narodna izreka: "Kako siješ, tako ćeš i žnjeti", u ovom slučaju, čini se, ne vrijedi. Niko se ne usuđuje prognozirati šta još konkretno možemo da očekujemo, ali da su zabrinuti, ni ekonomisti ni proizvođači ne kriju.
Kada je riječ je o energenatima, naš adut ostaje električna energija. Nadati se da nećemo morati i struju uvoziti više od planiranog i da će resurs koji je uvijek bio u vrhu liste izvoza iz Republike Srpske i najjeftiniji u odnosu na okruženje i region, tako i ostati.