Linta: Hrvatska traži od Crne Gore ono što sama nije ispunila prije ulaska u EU
Linta podsjeća da je Hrvatska u junu 2011. godine zatvorila pregovore sa EU o Poglavlju 23 Pravosuđe i temeljna prava, a prije toga nije ispunila nijedan od zahtjeva koje sada traži od Crne Gore.
- Hrvatska ne ispunjava ni obaveze iz Ugovora o pristupanju sa EU, koji je stupio na snagu 1. jula 2013. godine, u vezi sa kažnjavanjem ratnih zločina i niz drugih pitanja. Zbog toga Hrvatska nema moralno pravo da nastupa kao arbitar i postavlja drugima uslove, a da istovremeno ne pokazuje istu spremnost da riješi sopstvene probleme - poručuje Linta.
Kako podsjeća, prema podacima Komiteta za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječnosti i međunarodnog prava, tokom ratnih sukoba od 1991. do 1995. godine na teritoriji pod kontrolom hrvatskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga postojalo je više od 200 logora i zatvora u kojima su srpski civili i zarobljenici bili izloženi svirepoj torturi, mučenju i ubistvima.
Procjenjuje se da je kroz te zatvore i logore prošlo više od 10.000 Srba, vojnika i civila, a više od 1.000 zatočenika ubijeno ili preminulo od posljedica mučenja, dok se, prema podacima Komisije Vlade Srbije za nestala lica, na području Hrvatske još traga za 1.533 osobe srpske nacionalnosti, saopštio je Savez Srba iz regiona.
- Uprkos razmjerama stradanja, najveći dio srpskih logoraša i zatvorenika nije dobio novčano obeštećenje od Hrvatske - ističe Linta.
On navodi da Hrvatska sistematski opstruiše rješavanje pitanja nestalih Srba s ciljem da opravda lažni mit o takozvanom domovinskom ratu prema kome su Srbi tobože zločinci koji nisu imali civilne žrtve, dok su Hrvati bili navodno žrtve velikosrpske agresije.
- Zbog toga Hrvatska odbija da identifikuje oko 900 ekshumiranih tijela koji se nalaze u Zavodu za sudsku medicinu u Zagrebu, kao i da ekshumira i zatim identifikuje više od 200 posmrtnih ostataka Srba koji se nalaze na više od 30 poznatih masovnih i pojedinačnih grobnica - naglašava Linta.
Kako podsjeća, veliki broj zločina nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima u hrvatskim gradovima, posebno tokom 1991. i 1992. godine, kao i poslije zločinačkih vojno-policijskih akcija, nije procesuiran, a za zločine nad više od 2.000 Srba tokom i poslije "Oluje" nije pravosnažno osuđen nijedan pripadnik Hrvatske vojske i policije hrvatske nacionalnosti.
Hrvatska, ističe Linta, sistematski otima srpsku imovinu i stečena prava - kuće, stanove, poslovne prostore, poljoprivredno i šumsko zemljište, zaostale i neisplaćene penzije, dinarsku i deviznu štednju, putem zakonskih odredbi ili falsifikovanja dokumenata.
- Prognani Srbi nemaju ni pravo na naknadu novčane štete za više od 10.000 miniranih kuća i poslovnih prostora u hrvatskim gradovima, uglavnom 1991 i 1992. godine, gdje nije bilo ratnih dejstava - navodi Linta.
Među osam zahtjeva od Crne Gore, koje je Zagreb dostavio članicama EU, nalaze se obeštećenje za zarobljene pripadnike hrvatskih paravojnih snaga zatočene u sabirnom centru Morinj, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih Hrvata iz ratnog perioda, procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji i rješavanje imovinskih prava više desetina hrvatskih porodica u Crnoj Gori.