Lekorni zatražio uvođenje "djelimičnih policijskih časova" u gradovima Francuske
Lekorni je nakon sastanka međuministarskog kriznog štaba naveo i da će detalji o obimu ovih mera biti objavljeni kasnije u toku dana, prenosi Figaro.
On je najavio da će od sutra početi primejna programa za slučaje djelimične nezaposlenosti za privredne subjekte pogođene neredima, koji će vlada finansirati u potpunosti.
- Riječ je o mjeri usmjerenoj na očuvanje radnih mjesta, jer ne dolazi u obzir da nakon fizičkog uništenja koje se već dogodilo, uslede i socijalne posljedice u vidu gubitka radnih mjesta - rekao je Lekorni.
Lekorni je rekao da vlada "nema šta da krije" nakon nereda širom zemlje tokom vikenda.
- Francuzi moraju da shvate kako je nered organizovan na potpuno neviđen način, posebno tokom dana od strane krajnje ljevice, a uveče od strane opšte delinkvencije - rekao je Lekorni i pozvao na "snažan krivični odgovor na nasilje".
On je optužio "ultralevi pokret" da želi da organizuje "duboke nerede u zemlji do predsjedničkih izbora".
- Postoji čitava mreža aktera koji bi mogli biti mobilisani da čak dovedu u pitanje vrijeme održavanja predsjedničkih izbora i samo održavanje predsjedničkih izbora - rekao je on, dodajući da će održati "poseban sastanak" sa ministrom unutrašnjih poslova Loranom Nunjezom i obavještajnim službama u vezi sa tim pitanjem.
Ranije danas portparolka francuske vlade Mod Brežon izjavila je da predsjednik krajnje levičarske stranke Nepokorena Francuska Žan-Lik Melanšon zagovara "oblik pobune protiv Republike".
- Već nekoliko godina, Nepokorena Francuska navikava nas da budemo u ovoj strategiji ekstremnog sukoba na potpuno pretpostavljen način. Sve ovo proizilazi iz izuzetno jasne izborne strategije - ocijenila je Brežon.
Talas masovnih protesta u Francuskoj počeo je sredinom septembra kao lokalni štrajk i bunt učenika i nastavnika u jednoj srednjoj školi u siromašnijem predgrađu Pariza, Kreteju, a povod su bili katastrofalni uslovi u prosvjeti - hroničan nedostatak profesora, prenatrpane učionice i zapuštene, oronule školske zgrade.
Protesti su radikalizovali i proširili su se na srednje škole i fakultete širom zemlje, praćeni masovnim blokadama i sukobima sa policijom.
Demonstracijama su se pridružili sindikati, roditelji i aktivisti nekadašnjeg pokreta "Žuti prsluci", a prvobitnim zahtjevima za reformu obrazovanja priključili su se i masovni ulični protesti protiv visokih troškova života, rasta cijena goriva i vladinih mjera štednje.