Ćosić: Istočno Sarajevo postaje sve snažniji regionalni centar - rast privrede, zaposlenosti i broja stanovnika
On je istakao da ovu tezu potvrđuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske koji se odnose na Istočno Sarajevo za period od 2020. do 2024. godine.
- Pozitivna migraciona kretanja, rast broja poslovnih subjekata, zaposlenosti, prosječnih plata i građevinske aktivnosti dodatno potvrđuju razvojni potencijal grada koji postepeno jača svoju poziciju kao značajan urbani, privredni i obrazovni centar - rekao je Ćosić za Srnu.
Prema zvaničnim podacima za 2024. godinu, Istočno Sarajevo imalo je drugi najveći pozitivan migracioni saldo u Republici Srpskoj, iza Banjaluke, a ispred Bijeljine i Trebinja.
Pozitivan trend nastavljen je i 2025. godine, kada se u Istočno Sarajevo doselilo 1.165 lica, dok se odselilo 886.
Ovi podaci, kaže Ćosić, potvrđuju da grad i dalje bilježi neto priliv stanovništva kroz evidentirane unutrašnje migracije.
"Pozitivan migracioni saldo posebno dobija na značaju kada se posmatra zajedno sa privrednim pokazateljima. Grad koji privlači stanovnike i istovremeno povećava broj poslovnih subjekata i zaposlenih ima osnovu za dalje jačanje lokalne ekonomije i razvoj usluga, trgovine, obrazovanja i drugih djelatnosti", ocijenio je Ćosić.
Broj registrovanih poslovnih subjekata u Istočnom Sarajevu povećan je sa 2.520 u 2020. godini na 3.089 u 2024. godinim, što je rast od 22,6 odsto.
U istom periodu, rast na nivou Republike Srpske iznosio je 15,8 odsto, u Banjaluci 20,6 odsto, u Bijeljini 16,6 odsto, a u Trebinju 21,1 odsto.
Prema njegovim riječima, to znači da je Istočno Sarajevo bilježilo brži rast broja poslovnih subjekata od republičkog prosjeka i Banjaluke, Bijeljine i Trebinja.
Sličan trend vidljiv je i kada je riječ o zaposlenosti.
- Broj zaposlenih na području Istočnog Sarajeva povećan je sa 16.551 u 2020. na 18.446 u 2024. godini, odnosno za 11,4 odsto - rekao je Ćosić.
Poređenja radi, rast broja zaposlenih na nivou Republike Srpske iznosio je 5,6 odsto, u Banjaluci 10,9 odsto, a u Bijeljini 8,8 odsto.
- Istočno Sarajevo je, dakle, u posmatranom periodu imalo više nego dvostruko veći procentualni rast zaposlenosti od republičkog prosjeka - naveo je Ćosić.
Istovremeno, prosječna neto plata porasla je sa 972 KM na 1.430 KM, što predstavlja nominalno povećanje od 47,1 odsto.
- Naravno, rast prosječne plate ne znači automatski i rast kupovne moći, jer na nju utiču i promjene cijena. Međutim, rast broja zaposlenih i prosječnih plata važan je signal ekonomskog kretanja grada - rekao je Ćosić.
Kada je riječ o turizmu, kaže Ćosić, broj dolazaka turista povećan je sa 45.741 u 2020. na 54.674 u 2024. godini, dok je broj noćenja porastao sa 126.562 na 132.801.
U poređenju sa 2020. godinom, broj dolazaka je povećan za oko 19,5 odsto, a noćenja za 4,9 odsto.
- U oblasti osnovnog obrazovanja možemo izdvojiti otvaranje jedne nove škole, kao i povećanje broja učenika sa 5.006 u školskoj 2019/2020. godini na 5.173 u 2023/2024. godini - rekao je Ćosić.
On je naveo da su ovi podaci posebno značajni kada se posmatraju zajedno, jer pokazuju da Istočno Sarajevo bilježi brži rast broja poslovnih subjekata i zaposlenosti od republičkog prosjeka, rast prosječnih plata i pozitivan migracioni saldo.
Prema njegovim riječima, to su mjerljivi pokazatelji jačanja ekonomske osnove grada i njegove sve značajnije uloge u razvoju Republike Srpske.
- Naravno, naš cilj nije samo da bilježimo dobre statističke rezultate, već da ih pretvorimo u nova radna mjesta, kvalitetnije javne usluge, bolju infrastrukturu i bolje uslove za život - poručio je Ćosić.
On je izrazio želju da Istočno Sarajevo bude grad u kojem ljudi vide svoju budućnost, zasnivaju porodice i pronalaze prilike za lični i profesionalni razvoj.