Dakić: Izborno zakonodavstvo se ne može nametati spolja (VIDEO)
- Ovo jeste organizacija za Evropsku saradnju i bezbjednost. Međutim, ona je već prije više decenija prerasla taj okvir regionalne organizacije. Prije svega zbog učešća država iz raznih krajeva svijeta u različitom kapacitetu, u njenom radu. Ono što je tema međunarodnogo posmatranja izbora u oblastima koje pokriva ova organizacija, svakako je u nadležnosti najvišeg tijela u okviru te organizacije. Riječ je o Kancelariji za demokratske institucije i ljudska prava. Ono što je bilo važno je da ovaj put mi iz Republike Srbske iskomuniciramo neposredno ono što se tiče Bosni i Hercegovina i izbornog procesa - dodao je Dakić.
Ističe da je to je ustvari bilo dosta kompatibilno sa onim što su i međunarodni posmatrači primjetili u BiH i o čemu su izvjestili u okviru svojih, preliminarnih izvještaja.
- Ako paživo pogledate put note, vi možete da primijetiti da su tu uočene, mi možemo da ih kvalifikujemo kao nepravilnosti ili anomalije izbornog procesa u BiH, prije svega zbog toga što su one karakteristične za BiH. Iz Republike Srpske su stiglela upozorenja na te stvari, međutim ona su nailazila na različite reakcije, čak i od domaćih institucija. Riječ je o tri stvari na kojima mi insistiramo, a to je prije svega da se izborno zakonodavstvo ne može nametati spolja, i to jeste jedna od bitnijih falinki izbornog procesa u BiH, što je praktično neka strana vlast ili strani avtoritet, mimo parlamentarne procedure, donijela izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, koje su vrlo temeljne i zadiru gotovo sve aspekte provođenja izbora, a tiču se i privatnosti građana uopšte, kompletnog izbornog procesa - navodi Dakić.
Dodaje da je temeljna promjena učinjena od strane njemačkog diplomata, bivšeg Kristijana Šmita, koji je boravio u BiH, u samozvanoj ulozi visokog predstavnika.
- Ono što smo mi istakli jesto da je ovo prosto nešto što je nedopustivo, i toliki stepen izmjena i zahvata u izborno zakonodavstvo, svakako zahtijjeva prije svega jedan demokratski dijalog od domaćih činilaca i konsenzusu unutar BiH, oko načina na koji će se to provesti. Ovde uopšte nije cilj da mi diskutujemo o opravdanosti ili neopravdanosti, o tehničkim karakteristikama, prem da bi se dalo i o tome da diskutuvati - napominje on.